RADIO BI POSAO DRŽAVE

Hrvatski poduzetnik iz Njemačke zna kako privući strane investitore

20.09.2016 u 06:55

Bionic
Reading

Njemački ste investitor i želite izgraditi tvornicu u Hrvatskoj. Plan vam je u godini dana kupiti građevinsko zemljište, ishoditi sve dozvole i rješenja te pronaći kvalitetne radnike. Postavlja se pitanje - je li to realno? S postojećom administracijom gotovo pa nemoguće. Poduzetnik Zdenko Štriga uvjeren je kako ima formulu da to promijeni

Štriga već 40 godina živi i radi u Njemačkoj i dobro su mu poznata očekivanja i mentalitet njemačkih biznismena. Umjesto da ih se čeka da dođu k nama, on smatra da mi moramo pokazati inicijativu te u njihovu dvorištu reklamirati pogodnosti za ulaganje u Hrvatsku.

Centar za pomoć stranim investitorima, ali i hrvatskim poduzetnicima

Njegova ideja je da u Frankfurtu otvori Hrvatski promidžbeni centar koji bi poduzetnicima bio na raspolaganju 24 sata dnevno.

'Pomogao bi investitoru da nađe građevinsko zemljište, kao i ured, stan, zatim da kod vlasti ishodi sve dozvole i rješenja, da mu osigura prevoditelje, opskrbi ga svim informacijama koje ga zanimaju - od prijevoda zakona i gospodarskih podataka do, ako treba, i reda letenja. To je jedan strašan, ozbiljan i odgovoran posao. Ali ako se tako postavite, investitor će to znati cijeniti i rado će i drugima preporučiti Hrvatsku', siguran je Štriga.

U Njemačku se doselio kao 14-godišnjak

Štriga od 1972. živi u Frankfurtu, gdje se iz Belišća doselio kao 14-godišnjak. Dugo se bavio veletrgovinom tehničke robe. Radio je kao konzultant njemačkih tvrtki u Hrvatskoj i BiH na nekoliko velikih infrastrukturnih projekata. Sa sinom vodi tvrtku u Frankfurtu koja se bavi arhiviranjem analogne tehnologije u digitalnu.

Također, Centar bi izdavao gospodarski online i tiskani glasnik. Nijemce bi obavještavao što i gdje se u Hrvatskoj privatizira, gradi, planira i što se mijenja u zakonodavstvu.

Osim pomoći stranom investitoru, centar bi jednaku važnost pridavao i hrvatskim poduzetnicima. Fokus bi bio na malim i srednjim hrvatskim tvrtkama koje imaju razvojne planove, a nemaju investicijskog kapitala.

'Recimo da želi povećati proizvodnju i za to mu je potrebna nova proizvodna linija. Ima nešto vlastitih sredstava, treba mu kredit, ali su mu kamate kod hrvatskih banaka previsoke i želi povoljniji kredit. Ili želi u Njemačkoj, osim kredita, i kupiti takvu proizvodnu liniju. Možda bi rado našao poslovnog partnera s kojim bi zajedno ušao u proširenje proizvodnje ili neki drugi projekt. U svakom slučaju, poduzetnik bi Centru najprije dostavio svoj idejni projekt, napisao što želi, a Centar dalje stupa u akciju', objasnio je Štriga.

Očekuje financijsku pomoć države

Prema njegovim grubim procjenama, ukupni godišnji trošak rada Centra bio bi minimalno 700.000 eura godišnje. Osim privatnih sponzora, očekuje i financijsku pomoć države.

Štriga je sličan Centar u Frankfurtu bio osnovao 1993., ali ga je nakon 12 godina rada bio prisiljen zatvoriti jer nije naišao na razumijevanje hrvatskih vlasti. Sad je uvjeren da se situacija promijenila.

'Prije dvadeset godina od politike nisam dobio ni načelnu ni financijsku podršku. Sad dobivam puno načelne podrške za Centar te se nadam da i novčana neće izostati', rekao je Štriga.

Na ideju je došao dok je kao trgovac tehničkom robom surađivao s kompanijama iz Japana i Južne Koreje

'Južna Koreja je, na primjer, i u Frankfurtu na Majni imala jedan takav centar koji je promovirao zemlju, njene proizvode i mogućnosti ulaganja. I ja sam samo kopirao tu ideju jer sam uvidio koliko takav način rada može značiti za jednu zemlju. Upravo zato i mislim da sve to optimalno može odraditi jedan takav centar sa svojim stručnim timom, dok naše državne agencije ili diplomatsko konzularna predstavništva imaju puno ograničenja. Prvo, ekipa se u njima u pravilu mijenja i svaka onda mora ići ispočetka. Drugo, predstavništva najčešće nisu niti mogu biti dovoljno ekipirana za takav posao. I, treće, riječ je o širokim spektru aktivnosti kakve u predstavništvima zapravo nisu ni moguće', objasnio je Štriga.

Nijemci nas ne vide kao privlačnu zemlju za ulaganje

Hrvatska među njemačkim poduzetnicima nije na glasu kao najbolje mjesto za investicije. Prati nas glas neefikasne, previše birokratizirane države u kojoj je korupcija uobičajena.

'Često nas se povezuje s tzv. balkanskim mentalitetom koji uključuje neposlovnost, sporost i poslovno nesnalaženje. Imamo par problema koje hitno treba rješavati. Jedan je da se imidž Hrvatske treba podizati, drugi da se potencijalnim ulagačima pruži pouzdana investicijska infrastruktura. Znači, Nijemci moraju imati jedno mjesto u Njemačkoj na kojem će dobiti sve informacije o Hrvatskoj i području na kojem bi ulagali, kao i o hrvatskim tvrtkama s kojima bi radili, surađivali ili nešto poduzimali. S druge strane, mora im se i na licu mjesta u Hrvatskoj pružiti organizacijsku pomoć tijekom realizacije investicije', zaključio je Štriga.