UPITAN NASTAVAK GRADNJE

Hrvatske ceste nemaju novca za Pelješki most

pelješki most

pelješki most

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Denis Jerković

Hrvatske ceste, investitor gradnje pelješkog mosta, ozbiljno razmišljaju o raskidanju ugovora o gradnji tog mosta s konzorcijem Konstruktor-Hidroelektra-Viadukt, piše Večernji list

Iako je Vlada most Pelješac uvrstila u svojih 30 prioritetnih investicija za taj projekt vrijedan čak 320 milijuna eura do 2012. godine, Hrvatske ceste prema četverogodišnjem planu imaju osigurano tek 433 milijuna kuna (oko 59 milijuna eura), odnosno po sto milijuna godišnje.

Taj je novac nedostatan za bilo kakve ozbiljnije radove pa, neslužbeno doznaje Večernji list, izvođači navodno traže da im HC odobri tzv. plaćeni zastoj radova. To HC-u očito ne odgovara jer nema smisla da snose troškove za mirovanje gradilišta kad nemaju novca ni za prave radove.

Prema svemu sudeći, u HC-u, piše Večernjak, razmišljaju kako im je pametnije raskinuti ugovor s izvođačima radova (iako i to košta) te provesti novi natječaj i odabrati izvođače nakon što osiguraju financiranje pelješkog mosta. Osim što je HC kratak s novcem, zapinje i na strani Konstruktora, Hidroelektre i Viadukta jer su te građevinske tvrtke zbog krize i recesije, odnosno zaustavljanja radova, u financijskim problemima.

Konstruktor je jedno vrijeme bio i u blokadi pa u HC-u vjerojatno i nemaju previše povjerenja u njegovu financijsku stabilnost i mogućnost ispunjavanja obveza prema investitoru.

Cijela priča oko pelješkog mosta trenutačno je na klimavim nogama, a HC je Vladi nedavno poslao svoj dinamički plan gradnje tog mosta, sukladno novcu koji imaju, te očekuje povratni odgovor. Ako HC zaista odluči raskinuti ugovor o gradnji, to znači da će radovi, koji ni sada nisu intenzivni, u potpunosti stati sve dok se ne osiguraju novi izvori financiranja.

Raskid ugovora o gradnji bio bi drugi veliki udarac za gradnju tog toliko u javnosti osporavanog mosta. Ljetos je, naime, već odlučeno da će zbog ušteda cesta koja vodi do pelješkog mosta biti dvotračna umjesto četverotračna. U Ministarstvu prometa pak kažu kako se traži model ubrzavanja radova na pelješkom mostu.

Najlogičnije je rješenje da se novac traži od EU, jer je Vlada i sama rekla kako je most potrebno graditi zbog schengenske granice. No ako je taj projekt prioritet, onda ga je Vlada već morala predstaviti u Bruxellesu. U drugim zemljama, novim članicama EU, za takve projekte su se u početku pred Europskom komisijom zauzeli lobisti.

Kod nas nisu angažirani, kaže Natko Vlahović, glavni tajnik društva lobista, ali ističe potrebu stručnog načina upravljanja tim projektom koji bi se, među ostalim, mogao financirati u sklopu strukturnih fondova Europske unije. Postoji i mogućnost kombinacije, da uz fondove u gradnji sudjeluje i Europska investicijska banka. U EIB-u su nam rekli da znaju za pripremu Vladinih projekata, ali da konkretnih razgovora nije bilo te da će razmotriti mogućnost njihova financiranja, što se odnosi i na pelješki most. No postoji i pitanje kolika je stvarna cijena mosta.

Prvotna je, prema procjeni Vlade, bila blizu dvije milijarde kuna, dok su Austrijanci koji su obavljali ispitivanje tla procijenili trošak gradnje na četiri milijarde. Nakon odluke o smanjenju traka s četiri na dva, Vlada je ostavila cijenu gradnje na oko dvije milijarde kuna, piše Večernji list.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi