ANALITIČARI I POLITIČARI

'Hrvatska treba biti svjesna krize eurozone, ali bez panike'

29.11.2011 u 12:35

Bionic
Reading

Dok ministri financija eurozone traže rješenje dužničke krize, hrvatske građane zanima imaju li oni razloga za brigu, no ako je suditi prema domaćim analitičarima i političarima, premda je situacija ozbiljna, nema razloga za paniku

'Nema razloga za strah ili paniku. Svjedoci smo povijesnog restrukturiranja eurozone i ti procesi, iako su spori jer su duboki i tektonski, dugoročni su i pridonijet će stabilizaciji, a ne vidim da postoji nešto što bi u ovom trenutku hrvatska tehnička vlada trebala učiniti oko krize eura, tim više jer se čeka na poteze nove vlade. Na razini eurozone, čija Hrvatska još nije članica, traži se rješenje opstanka eurozone, a sve drugo su fantazije', smatra ekonomski analitičar Damir Novotny

Da su problemi ozbiljni, ali da nema mjesta panici, složio se također u razgovoru za tportal profesor međunarodnih ekonomsko-političkih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić. 'U Hrvatskoj vlada eurozacija, naime najveći je dio depozita u eurima, valutna klauzula nosi vezanost uz euro, najveći dio dugova je u euru, kao i javni dug, da ne nabrajam dalje - posve je jasno da se kriza eura itekako tiče i Hrvatske iako ona nije u eurozoni. Međutim, sada se, a pogotovo ne tehnička vlada, ne može napraviti ništa djelotvorno jer još nije jasno kako će se rasplesti cijela ta priča, a to se neće dogoditi ni lako, ni brzo', upozorava Brkić.

'Nadam se da će čitava ta priča, koja je vrlo složena, dobro završiti i donijet će radikalne promjene, no zaista strahu nema mjesta premda je on kad su ovakve situacije dio ljudske prirode i psihologije. Problemi jesu ozbiljni, i to ne samo eurozone, nego i cijeloga svijeta, a kako će se oni odraziti i na Hrvatsku, ovisit će i o potezima nove vlade, ali ne zbog eksternih faktora, nego u smislu rješavanja općepoznatih domaćih problema', zaključuje Brkić.

Da su Hrvatskoj potrebne reforme i bez ikakvih izvanjskih kriza, već je ofucano ponavljati, no važno je zbog cijene zaduživanja da bi ona bila što povoljnija nakon što uopće uspijemo uvjeriti one od kojih posuđujemo novac da smo ga u mogućnosti i otplatiti, upozoravaju analitičari.

Mogući kandidat za novog ministra financija, SDP-ovac Gordan Maras također je optimističan i smatra da 'po hrvatske građane neće biti prevelikih posljedica od presudne važnosti s obzirom da nismo dio eurozone', a i uvjeren je da će 'Europska unija učiniti sve da zaštiti euro'.

Njegov konkurent iz HDZ-a, Goran Marić, koji je također gostovao u izbornom sučeljavanju na Radiju 101 i komentirao mogućnost devalvacije eura u odnosu na dolar te kako bi to utjecalo na hrvatske građane, kazao je da 'devalvacija nikada nije rješenje, nego je uvijek financijska prevara kao zakonski akt kojim se svjesno ide u ekstremno podcjenjivanje jedne valute u odnosu na drugu i uvijek je posljedica raznih špekulacija, čime se svjesno oštećuje vjerovnike'.

On se zalaže 'za deprecijacijski pristup kao svjesnu tečajnu prilagodbu koja je bezbolna i nema velikih problema', a da bi trebalo razgovarati o deprecijaciji, smatra i HSLS-ovac Velimir Srića, koji opet upozorava na 'jaku kunu koja izvozno hendikepira i uništila je izvoznički potencijal, a pogoduje uvoznicima, pa bi uveo neku vrstu poreza na ekstraprofite trgovcima uvoznicima i subvencionirao one koji proizvode i izvoze'. Što se tiče eurozone i promjena, Srića 'očekuje da će oni koji se, poput PIGS-a, ne ponašaju kako treba, morati biti izbačeni'.