analitičari procjenjuju:

Hrvatska industrija sramežljivo raste, ali ne piše joj se ništa dobro. Evo i zašto

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 03.06.2019 21:58
  • Objavljeno 03.06.2019 u 21:58
Prazna industrijska hala - ilustracija

Prazna industrijska hala - ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic

Početak drugog tromjesečja obilježen je nastavkom pozitivnih godišnjih stopa rasta obujma industrijske proizvodnje. Naime, nakon što je veći dio 2018. obujam industrijske proizvodnje bilježio negativne godišnje stope rasta, završivši cijelu godinu s padom od jedan posto, u prva četiri mjeseca ove godine zabilježen je rast, no zbog slabosti u okruženju ne treba se nadati previše dobrim rezultatima u nastavku godine

Prema posljednjim podacima DZS-a za travanj, obujam industrijske proizvodnje zabilježio je pad na mjesečnoj te rast na godišnjoj razini. Uz pad od 0,2 posto na mjesečnoj razini, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, godišnja stopa rasta održala se na istoj razini kao i u ožujku - na tri posto godišnje.

Dok je na mjesečnoj razini proizvodnja intermedijarnih proizvoda te trajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježila pad (-2,3 posto, odnosno -2,3 posto), još jednu godišnju stopu rasta podržala je veća proizvodnja svih proizvoda osim energije (-4,2 posto). Tako su intermedijarni proizvodi na godišnjoj razini zabilježili rast od 4,7 posto, kapitalni proizvodi pola posto te trajni i netrajni proizvodi za široku potrošnju 1,7, odnosno 6,9 posto, pišu analitičari RBA.

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u promatranom mjesecu zabilježen je pad proizvodnje rudarstva i vađenja (-3,5 posto godišnje), čime je nastavljen negativan niz, kao i rast proizvodnje prerađivačke industrije četvrti mjesec zaredom (1,6 posto) iako sporijom dinamikom. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom zabilježila je rast od 14,5 posto.

Unutar prerađivačke industrije (koja čini više od 80 posto ukupne industrijske proizvodnje) pozitivnoj godišnjoj stopi rasta pridonio je nastavak rasta proizvodnje prehrambenih proizvoda za 7,4 posto, a koja unutar strukture prerađivačke industrije ima udio od preko 14 posto.

Dvoznamenkasto povećanje obujma industrijske proizvodnje zabilježeno je kod više djelatnosti i to: proizvodnje kože i srodnih proizvoda (17,1 posto), električne opreme (14,8 posto) te popravka i instaliranja strojeva i opreme (21,4 posto).

  • +11
  • +8

Stečaj Uljanika i otkazivanje narudžbi brodova osjetit će se na ukupnoj bilanci proizvodnje

Izvor: Cropix / Autor: Goran Sebelic / CROPIX

S druge strane, snažniji rast industrijske proizvodnje zaustavljen je, između ostalog, snažnim godišnjim padom proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (89,9 posto), ostalih prijevoznih sredstava (-40,4 posto), odjeće (-5,2 posto), papira i proizvoda od papira (-5,6 posto) te osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (-3,5 posto).

U Hrvatskoj gospodarskoj komori, na razini cijele ove godine, predviđaju da će se nastaviti pozitivni trendovi domaće potražnje (osobna potrošnja i investicije), a time i da će industrijska proizvodnja ostvariti rast. 'Očekujemo da narušeni trgovinski odnosi EU-a i SAD-a ove godine neće imati utjecaj u tolikoj mjeri da industrijska proizvodnja u Hrvatskoj zabilježi pad, no ako se nastave takvi odnosi, za sljedeću, 2020. godinu rast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj svakako je upitan', kažu za tportal u HGK-u.

Na razini EU-a u prva tri mjeseca 2019. godine, prema kalendarski prilagođenim podacima, bilježi se marginalan rast industrijske proizvodnje od 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, što je djelomično rezultat nametnutih carinskih tarifa na uvoz određenog broja proizvoda u SAD-u. Tako je, primjerice, prisutan višemjesečni kontinuirani silazni trend kod proizvodnje motornih vozila (od srpnja 2018. godine) i proizvodnje metala (od kolovoza 2018. godine) na razini EU-a, što je dijelom rezultat nametnutih carinskih tarifa koje je SAD uveo u lipnju 2018. godine, a odnose se, među ostalim, na uvoz čelika i aluminija iz EU-a.

Drvna industrija u debelom plusu, ali je i dalje na lošem glasu

Drvno-prerađivački sektor jedan je od rijetkih koji ostvaruje suficit i jako nisku uvoznu komponentu. U 2018. godini ostvaren je vanjskotrgovinski suficit od 384 milijuna eura, a u prva dva mjeseca ove godine 64 milijuna eura. 'Premda nas veseli rast izvoza u Njemačku, Švicarsku, Italiju, izvoz ne raste samo na najzahtjevnijim tržištima Europske unije, već i na daljim tržištima kao što su Kina i Egipat', rekla je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković na otvorenju 16. Drvno-tehnološke konferencije koja je započela u Opatiji. 

'Sirovina više nije tema kojom se trebamo baviti. Moramo zajedno poraditi na boljoj slici. Jer žalosno je to što je imidž drvne industrije unutar granica domovine loš unatoč vrlo dobrim pokazateljima. Dok smo u svijetu odavno prepoznati kao industrija koja izvozi finalni proizvod, kod kuće smo nedovoljno prepoznati i od kupaca i od politike, što znači da moramo raditi na imidžu. Jer realan izvoz nije ona statistička brojka od osam posto, a sjetimo se da turizam realno nije izvoz. Realnost je to da drvna industrija stvara dodanu vrijednost i da je to grana koja samo izravno zapošljava više od 30.000 ljudi', rekao je predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK Daniel Smiljanić.

 

'Sredinom travnja 2019. godine US Trade Representative najavljuje istragu i mogućnost uvođenja carinskih tarifa na velik broj proizvoda iz cijelog EU-a kao odgovor na štetnu praksu subvencioniranja velikog proizvođača civilnih aviona Airbus iz nekih zemalja EU-a (Francuska, Njemačka, Španjolska i Britanija). Tarife bi se odnosile na proizvode iz cijelog EU-a, a obuhvaćali bi, između ostalog, civilne helikoptere, civilne avione, velik broj različitih vrsta prehrambenih proizvoda, pića, proizvode od drva, tekstilne proizvode, keramiku, metal i optiku', dodaju u HGK-u te zaključuju:

'Ako se te tarife uvedu za spomenute proizvode, onda bi to moglo imati negativnog utjecaja i na hrvatske proizvođače tih proizvoda koje izvoze direktno u SAD, kao i na hrvatske proizvođače kojima su zemlje EU-a značajan vanjskotrgovinski partner. Pritom su Italija i Njemačka u 2018. godini, prema vrijednosti robnog izvoza, bile najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatskoj, pa tako negativni trgovinski odnosi SAD-a s Italijom i Njemačkom mogu negativno utjecati na proizvodnju u Hrvatskoj.'

'Iako nakon rasta u prvom tromjesečju (+2,7 posto) podaci o nastavku povoljnih kretanja u travnju ohrabruju prilikom procjena budućih kretanja, treba ostati na oprezu te svakako valja uzeti u obzir usporavanje gospodarstava najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera. Očekujemo kako industrijska proizvodnja neće doživjeti svoj procvat ni u ovoj godini, već će očekivana stopa oporavka biti skromna. S druge strane, promatrajući sa strane ponude, rast će generirati djelatnosti vezane uz trgovinu na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, pripremu i usluživanje hrane, informacije i telekomunikacije te graditeljstvo', kažu pak analitičari RBA.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!