NIALL FERGUSON

'Hrvatska će ući u EU prekasno, kao na tulum u tri ujutro'

06.07.2011 u 11:42

Bionic
Reading

'Je li ovo pravo vrijeme za Hrvatsku da se priključi EU? Hrvatska će ući u EU prekasno, to je kao da dolazite na parti u tri ujutro kada se gosti već razilaze. Nemojte žuriti na ovu zabavu i budite oprezni. Pazite u koju sobu ćete ući. Bolje je ostati izvan zone eura, pokazala je dosadašnja praksa', poručio je sinoć Niall Ferguson, profesor povijesti i poslovnog upravljanja na Sveučilištu Harvard, koji je gostovao na petoj obljetnici Lukšićevih stipendija za Hrvatsku

Guillermo Lukšić i Andronico Lukšić Craig s Ivom Josipovićem

Zahvaljujući nizu televizijskih serija Niall Ferguson je zvijezda u rodnoj Velikoj Britaniji, buran razvod i veza sa somalskom hot-feministicom i kritičarkom islama punili su trač rubrike, a ljevica ga proziva zbog njegovog prokolonijalnog stava. Više ga vole u Americi, senator McCain angažirao ga je u predsjedničkoj utrci. U Hrvatsku je došao na poziv obitelji Lukšić, kojoj se na sinoćnjoj proslavu pridružio predsjednik države Ivo Josipović i dvoje ministara Fuchs i Božinović.

'Zapad nakon više od pola tisućljeća dominacije gubi utrku protiv Istoka. Oni koji ne žele povjerovati vrlo jasnim pokazateljima o rastu dalekoistočnih zemalja ne mogu se zapravo pomiriti s time da se ovaj pad Zapada događa upravo u njihovo doba. Financijske krize na Zapadu oduvijek su bile njegov kroničan problem. Zbog njih dolazi do političkih nestabilnosti, a najvažnije odluke na svijetu u sljedećih 10 do 20 godina donosit će se u Aziji – ne drugdje. Vrijeme u kojem smo mogli pretpostavljati da će Zapad nastaviti dominirati sada je završeno i nalazi se iza nas', rekao je Ferguson.

Zemlje Dalekoga istoka svladale su glavne kompetencije kojima se dosad služio Zapad u izgradnji svoje dominacije, kao što su konkurentno tržište, znanost, prava vlasništva, medicina, potrošačko društvo i radna etika. 'Oni su samo downloadali naše killer aplikacije', žali se Ferguson. Zapadne sile uspješno su primjenjivale iste kompetencije, temeljeći na njima svoj razvoj tijekom više od pet stotina godina. No danas su azijske zemlje te koje bolje otključavaju svoje potencijale.

Naglasio je da su Hrvatska i Čile, zemlja u koju su emigrirali Lukšići početkom 20. stoljeća, podjednako dio zapadne civilizacije jer posjeduju slično nasljeđe, od zakonskog sustava preko pisma do političke filozofije. Za Fergusona je moralno nasljeđe kršćanskih zemalja upravo ono što povezuje taj Zapad na kojemu su imperijalističke sile često krojile povijest – podjednako na području Južne Amerike kao i u našim krajevima.

'Kriza kroz koju upravo prolazimo može se nazvati tek laganom depresijom jer zapravo nema ni približno sve one elemente velike depresije iz 1929. – takvu smo krizu ipak uspjeli izbjeći', komentirao je Ferguson.

'No, bez odgovarajuće financijske discipline zemalja, bez uravnoteživanja omjera dugovanja država i njihovih prihoda, ne možemo kritizirati Grčku, Portugal, Irsku i Španjolsku kad istovremeno Sjedinjene Američke Države imaju omjer vanjskog duga i prihoda veći od onog grčkog', upozorio je.

Zapad se bori protiv krize tiskanjem novca, što za posljedicu ima inflaciju. Cijene svih nužnih stvari u životu otišle su posljednjih godina prema gore – od hrane, preko energije, pa do industrijskih sirovina. 'Tamo gdje imate visoke cijene stvari koje su nužne za život, veliku nezaposlenost mladih i vrlo laku mogućnost komunikacije među ljudima, to su mjesta na kojima nastaju revolucije. To smo vidjeli ove godine u 'arapskom proljeću', ali ne bih rekao da je to bila samo arapska stvar jer protesta ima sve više i na Zapadu', zaključio je Niall Ferguson.

Europskom unijom Ferguson nimalo nije impresioniran: jedanaest članica Unije (s Hrvatskom dvanaest) ima broj stanovnika manji od šest milijuna, nasuprot tome u Kini je jedanaest gradova s populacijom iznad šest milijuna. Iako političari to opovrgavaju, on upozorava na dezintegraciju EU-a, potkrepljujući je nizom grafova u kojima Njemačka 'pobjeđuje' ostatak EU-a. Što Hrvatska treba činiti kako bi postala konkurentna? Nudi odgovor koji smo previše puta čuli no ne i proveli: reformirati institucije kako bi poticali poduzetništvo.