Premda se otpisivanje dijela duga Grčkoj nameće kao racionalno rješenje za održavanje grčkog gospodarstva na životu i političku stabilizaciju eurozone, takav potez mogao bi izazvati slične zahtjeve drugih prezaduženih članica Europske unije. Među njima je i Hrvatska čiji je javni dug krajem prošle godine dosegnuo alarmantnih 280 milijardi kuna odnosno 85 posto BDP-a s tendencijom daljnjeg rasta. Izračunali smo kako bi Hrvatska disala kada bi joj se otpisao dug samo toliko koliko je Grčkoj već otpisano u dosadašnjim aranžmanima s europskim vjerovnicima
U dosadašnjem postupku restrukturiranja Grčkoj je od 2010. otpisano oko 46 posto duga i trenutno on iznosi golemih 315,5 milijardi eura ili 177 posto BDP-a što je prema analizi MMF-a i dalje neodrživo. Restrukturiranje grčkog duga obuhvatilo je i smanjenje kamata sa sedam posto i više, na razinu od oko 1,5 posto te reprogram velikog dijela duga.
Hrvatska je sa udjelom javnog duga u BDP-u od 85 posto u prosjeku Europske unije, ali zabrinjava trend daljnjeg snažnog rasta koji upućuje da bi već iduće godine dug mogao dostići 100 posto BDP-a. Uz Grčku, najveći su europski dužnici čiji dug premašuje 100 posto BDP-a Italija s udjelom duga od 132 posto, Portugal sa 130,2 posto, Irska sa 109,7 posto te Belgija sa 106,5 posto.
Iako sve te zemlje stenju pod teretom duga, za razliku od Grčke koja je desetljećima u specifičnoj situaciji zbog geopolitičkih razloga, nisu u mogućnosti očekivati takve ustupke kakve Europska unija daje Grčkoj.
Na našoj infografici možete vidjeti što bi Hrvatskoj značilo otpisivanje 46 posto duga koliko je Grčkoj dosad otpisano. Pritom treba naglasiti da se u aktualnim pregovorima spekulira s dodatnim otpisom od 30 do 50 posto duga. Smanjenjem glavnice za 46 posto hrvatski javni dug bi pao na 151 milijardu kuna, a zaduženost bi pala ispod 50 posto BDP-a. To bi automatski značilo drastično smanjenje troškova za kamate budući da su oni direktno vezani za veličinu javnog duga. I to ne samo državi veći i građanima i poduzetnicima zbog posljedičnog rasta kreditnog rejtinga.
Lani su troškovi kamata na hrvatski javni dug dosegnuli 11,5 milijardi kuna ili 3,49 posto BDP-a. Po tome Hrvatska u stopu slijedi Grčku koja za kamate izdvaja 3,9 posto BDP-a. Jedine četiri države koje za kamate izdvajaju više su Irska (4,05%), Mađarska (4,11%), Italija (4,65%) i Portugal (4,96%).
U slučaju tako velikog smanjenja javnog duga Hrvatska mogla očekivati i niže kamatne stope što bi dodatno olakšalo teret zaduženosti. Ako bi kamatna stopa ostala ista godišnji trošak kamata pao bi sa 11,5 na 6,2 milijardu kuna. Međutim, s obzirom da je prosječna godišnja kamatna stopa na postojeći dug od 280 milijardi kuna lani je iznosila 4,1 posto, može se pretpostaviti da bi s otpisom duga i rastom kreditnog rejtinga i ona bila prepolovljena.
Tada bi ukupan godišnji trošak za servisiranje duga pao na samo 3,1 milijardi kuna što znači da bi za kamate trebalo platiti 8,4 milijarde kuna manje nego lani. Time bi se po kratkom postupku riješio problem proračunskog deficita jer bi on automatski pao sa 18,8 milijardi kuna (5,7 posto BDP-a) na 10,4 milijarde kuna (3,1 posto BDP-a) odnosno na granicu koja zadovoljava kriterije Europske unije.
