u tijeku dubinsko snimanje

Horvat: Bit će moguć otkup dionica Ine samo da doznamo njenu pravu vrijednost

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 27.05.2020 09:21
  • Objavljeno 27.05.2020 u 09:21
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

U emisiji 'A sada vlada' Hrvatskoga radija gostovao je ministar gospodarstva Darko Horvat.

Na početku je govorio o memorandumu o suradnji između Janafa i INA-e, a koji je izazvao popriličnu buru u javnosti u utorak.

'Neću komentirati one dokumente koje nisam imao priliku kreirati niti potpisivati. Ali mogu reći da Janaf da želi kapacitete koji nisu u opticaju početi koristiti i na njima zaraditi. Poglavito nakon ovih potresa na naftnom tržištu posljednjih mjeseci', rekao je ministar gospodarstva Darko Horvat, prenosi HRT.

Koliki je manevarski prostor INA-e da prisili mađarski MOL da se nafta koja se crpi u Hrvatskoj i prerađuje u riječkoj rafineriji te da se uz to rafinerija modernizira.

'Već se nekoliko godina želi modernizirati rafineriju, kolega Tomislav Ćorić je taj proces uspio dovesti kraju. Ugovor je potpisan, javna nabava sprovedena. Očekuje se početak radova, pripremni radovi su u tijeku.'

Opravdano se postavlja pitanje, je li hrvatski nacionalni interes da se nafta prevozi i prerađuje u MOL-ovoj rafineriji. Nafta se izvozi kao sirovina, a onda kao skuplji proizvod opet uvozi u Hrvatsku:

'Ono moje skromno znanje kojem imam u tom segmentu, tzv. teška slavonska nafta je specifična, nije je lako preraditi, niti se to može u bilo kojoj rafineriji. Strateški interes RH je imati sigurnu opskrbu naftom i naftnim derivatima.'

  • +10
  • +7

Podzemno skladište plina

Izvor: Pixsell / Autor: Nikola Cutuk/PIXSELL

A što je s povratkom INA-e u hrvatsko vlasništvo?

'Bit će to moguće kada spoznate pravu tržnu vrijednost tvrtke. Kolege Ćorić i Zdravko Marić vode taj proces, započeli smo s dubinskim snimanjem. Kada doznamo pravu vrijednost INA-e, moći ćemo reći koja je to tržna vrijednost i koliko je novca potrebno da bismo preuzeli vlasnički udio.'

Horvat dodaje da se trebaju stvoriti pretpostavke da se industrija počne razvijati kao 2017. ili 2018. godine.

'Mi smo s 2019. godini zadovoljni, mi smo tri godine za redom uveli dosta nove tehnologije te znanja, stavili to u pogon. Industrija to počinje vraćati, volumen industrijske proizvodnje se počeo povećavati.'

U emisiji je bilo govora i o izjavi ministra Ćorića u utorak da zna kako novinari komuniciraju u svojim internim grupama.

'Gledajući modalitete kako se kroz te društvene mreže može komunicirati i mi smo u stranci imali jednu sličnu afericu gdje su postojale razno razne zatvorene grupe pa tu i tamo pobjegne neka poruka. Ja sam siguran da je tako informacija došla do ministra Ćorića.'

Na opasku voditeljice emisije da su novinari osjetljivi na takve stvari, ministar poručuje.

'I mi smo političari na to osjetljivi. Ja vjerujem da prisluškivanja u tom segmentu nema.'

Što se tiče lipanjskog paketa mjera, Vlada kreće s mjerama prema četiri sektora. Mogu li drugi sektori očekivati neku pomoć, primjerice u proizvođačkoj djelatnosti.

'Nakon tri mjeseca vrlo izdašnog paketa za poduzetnike, a koji neće morati vraćati, idemo u transformaciju tako da mnogi mogu doći do jeftinih, fleksibilnih i jednostavnih kredita.'

Poduzetnici se opet žale na birokratiziranje nakon pandemije.

'Procesi su još uvijek birokratizirani, složeni i relativno spori. Ipak procesi su 2020. nemjerljivo bolji, jednostavniji i brži u odnosu na 2016. ili 2012. godinu. Nekih 700 administrativnih mjera koje su bile barijera, danas ih nema. Svaki poduzetnik koji funkcionira na tržištu može osjetiti da je Hrvatska digitaliziranija, administrativno rasterećenija, porezno stabilnija i uz bok zemljama zapadne Europe', dodaje.

Dodaje da će se u roku tri do četiri godine ukinuti većina parafiskalnih i neporeznih davanja.

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, danas će predstaviti paket pomoći zemljama uslijed pandemije koronavirusa. Ipak, zemlje unutar EU-a imaju različite poglede na stvari.

Na što može Hrvatska računati?

'Vrlo smo blizu konsenzusa, svjesni činjenice da zemlje koje imaju jaka i moćna gospodarstva, moraju doprinijeti više. Ono što Hrvatska može očekivati bit će multiplikator onoga što uplaćujemo u zajedničku blagajnu.'

Na kraju emisije komentirao je parlamentare izbore 5. srpnja.

'Građani će na referendumu odlučiti hoćemo li kontinuitet ovoga što smo imali u zadnje tri godine ili ćemo neki novi početak i kako to biva u politici u Hrvatskoj biva "spaliti sve ovo što su oni prije nas radili" pa ajmo mi sada neku novu filozofiju. Ali za novi početak i pripremu nam trebaju četiri godine. Dakle, mi želimo kontinuitet', zaključuje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!