DOGOVOR S LINIĆEM I BANKARIMA

HNB oslobađa 8 mlrd. kuna za oživljavanje gospodarstva

  • Autor: Z. K.
  • Zadnja izmjena 04.04.2012 18:38
  • Objavljeno 04.04.2012 u 16:06
Željko Rohatinski

Željko Rohatinski

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

U Hrvatskoj narodnoj banci danas je održan sastanak s predstavnicima osam najvećih poslovnih banaka i HBOR-a, uz nazočnost ministra financija Slavka Linića, na kojem je dogovoreno da se mjerama monetarne politike oslobodi osam milijardi kuna za program financiranja gospodarskog oporavka

HNB je predložio da se smanjenjem stope obvezne pričuve sa 15 posto na 13,5 posto oslobodi bankovnom sustavu oko pet milijardi kuna (oko 4,1 milijardu u kunskom i oko 900 milijuna kuna u deviznom dijelu pričuve), a da banke iz drugih izvora pridruže još osam milijardi kuna za program financiranja gospodarskog oporavka, a nadasve projekata koji pridonose poboljšanju platne bilance.

Tako bi se u tu svrhu tijekom ove i sljedeće godine moglo usmjeriti oko 12 milijardi kuna, pod prihvatljivijim uvjetima od dosad nuđenih kredita, uključujući i ugovaranje fiksne kamatne stope.

Bankari su u raspravi isticali da i bez tog programa njima ne manjka ni kapitala ni likvidnosti za povećano kreditiranje, ali da se sa strane potražnje ne nudi dovoljno kvalitetnih programa te da gospodarstvo nije u stanju u ovoj i sljedećoj godini apsorbirati 12 milijardi kuna kredita za projekte koji bi udovoljavali pretpostavljenim kriterijima. No, neosporno je da bi smanjivanje regulatornog troška moralo rezultirati i povoljnijim uvjetima za krajnje korisnike kredita.

Na kraju je dogovoreno da, uz četiri milijarde kuna koje središnja banka oslobađa spomenutim smanjivanjem obvezne pričuve, a koje bi preko HBOR-a i njegovog 50-postotnog udjela bile izvor sredstava za kredite iz ovog programa, bankari osiguraju još četiri milijarde kuna iz drugih izvora kao svoju polovicu udjela. To znači da bi ukupni kreditni potencijal za realizaciju ovog modela iznosio osam milijardi kuna, a krediti bi se ugovarali uz fiksne kamatne stope.

Da bi banke potaknuo u realizaciji ovog modela, HNB je predvidio niz dodatnih regulatornih olakšica. Primjerice, priznavanje 50 posto od udjela banaka u takvim plasmanima u izračunu održavanja minimalno potrebne devizne likvidnosti oslobodilo bi bankovnom sustavu približno 300 milijuna eura, kojima bi banke mogle smanjiti svoje inozemno zaduženje ili ih upotrijebiti za druge namjene. Usto, bankama bi se omogućilo da do kraja ove godine održavaju propisani minimum likvidnosti bez valutnog diferenciranja, tj. u valuti koju imaju - kunama ili devizama.

Izuzimanjem sredstava primljenih od multilateralnih razvojnih banaka (Međunarodna banka za obnovu i razvoj, Međunarodna financijska korporacija, Razvojna banka Vijeća Europe, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka) od izdvajanja pričuve želi se potaknuti njihovo zanimanje za ulaganja u Hrvatskoj, kao i interes ovdašnjih banaka za pribavljanje sredstava iz tih izvora, koji su po ročnosti i cijeni obično povoljniji od drugih.

Potrebne odluke za realizaciju dogovorenih mjera Savjet HNB-a planira donijeti na svojoj predstojećoj sjednici sljedećeg tjedna, što znači da bi primjena mogla započeti već tokom ovog mjeseca

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi