U Zagrebu je u prve dvije faze projekta revitalizacije vrelovodne mreže obnovljeno 129 kilometara cjevovoda u 27 naselja, odnosno trećina ukupne mreže, čime bi se broj puknuća vrelovodnih cijevi i hitnih intervencija trebao smanjiti za 90 posto, istaknuto je u srijedu na završnoj konferenciji projekta vrijednog 99 milijuna eura
Projekt HEP-Toplinarstva “Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba” sufinanciran je s 49,7 milijuna eura bespovratnih sredstava Europske unije, te je riječ o jednom od najvećih projekata u sektoru toplinarstva u Hrvatskoj sufinanciranih iz EU fondova. Njegovom provedbom očekuje se i smanjenje istjecanja pogonske vode za 47 posto te toplinskih gubitaka za 28 posto, kao i smanjenje emisija ugljikova dioksida u okoliš, istaknuto je na završnoj konferenciji HEP-a.
vezane vijesti
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je riječ o velikoj energetskoj i infrastrukturnoj investiciji za Grad Zagreb. "Znali smo često čuti da su cijevi pukle, da nema vode. Sada će se broj incidenata svesti na minimum, a bolja infrastruktura osigurat će manje gubitke", rekao je.
Dodao je da Vlada i dalje subvencionira cijene električne energije, plina i toplinske energije, istaknuvši da je toplinska energija u Hrvatskoj gotovo duplo jeftinija nego u Sloveniji. Također je poručio kako HEP, kao najvažnija državna energetska kompanija, mora nastaviti biti značajan pokretač investicija i ulaganja u infrastrukturu.
U tijeku je treća faza, a planirana je i četvrta
Treća faza zamjene vrelovoda trenutačno je u tijeku, a ove je godine zamijenjeno 6,2 kilometra trase, odnosno 12,4 kilometra cjevovoda. Među važnijim zahvatima je magistralni vrelovod Borovje, ključan za opskrbu Novog Zagreba.
U pripremi je i četvrta faza, planirana za razdoblje od 2027. do 2030. godine, kojom je predviđena obnova 94 kilometra cjevovoda.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar ukazao je na važnost toplinarstva u zelenoj tranziciji te na važnost integracije moderniziranog toplinarstva sa zelenim geotermalnim izvorima energije, malim nuklearnim reaktorima, ali i energanama na otpad.Poručio je da je Vlada dala podršku te da od HEP-a očekuje ambiciozan pristup realizaciji projekta energane po uzoru na zapadnoeuropske gradove.
"Nadam se da ćemo svi, kao i sveukupna javnost, dati podršku s obzirom na sve što se događa oko nas i da smo mi ti koji proizvodimo taj otpad, ali da onda i primijenimo najmodernije, suvremene tehnologije koje imaju nula emisija i koje nam ujedno koriste za smanjenje troškova svakodnevnog života", poručio je Šušnjar.
Mreža se obnavlja parcijalno kako grad ne bi bio paraliziran
Direktor HEP-Toplinarstva Tomislav Brnadić rekao je da se radovi nastavljaju u desetak zagrebačkih kvartova, uglavnom u naseljima u kojima je revitalizacija već započela, ali nije obuhvatila sve ulice.
Objasnio je da se radovi izvode postupno, ulicu po ulicu, zbog nužnih prometnih blokada i potrebe da se osigura pristup vatrogascima, hitnim službama i policiji. Pojedini zahvati uglavnom se završavaju za manje od tri tjedna.
Predsjednik Uprave HEP-a Vice Oršulić rekao je da je teško obećati kako će svi Zagrepčani do 2030. imati toplu vodu tijekom cijele godine, uključujući ljetne mjesece, ali da će HEP učiniti sve kako bi se to ostvarilo.
"Vrlo je teško zamijeniti vrelovodne cijevi u jednom potezu, nama bi to bilo najjednostavnije napraviti, ali onda bi grad bio paraliziran. Zato mrežu obnavljamo parcijalno i zbog toga se to rasteglo u više godina. Zahvaljujem svim građanima Zagreba na iznimnom strpljenju i razumijevanju", poručio je.
