DOMAĆE JE DOMAĆE

Građani prebacuju štednju iz eura u kune

03.08.2012 u 12:37

Bionic
Reading

Zbog objektivne zabrinutosti za sudbinu eura sve više hrvatskih građana odlučuje se za prebacivanje štednje iz eura u kune. Potvrđuju to podaci Hrvatske narodne banke, prema kojima kunska štednja u ovoj godini bilježi visoke stope rasta, dok se devizni depoziti tope

Kunski štedni i oročeni depoziti i u lipnju su nastavili bilježiti visoke stope rasta te su na kraju mjeseca iznosili 41,7 milijardi kuna, što je u odnosu na lipanj prošle godine rast od 10,3 posto. Istovremeno, devizni depoziti pali su za 0,3 posto, na 144,8 milijardi.

Iako devizni depoziti čine još uvijek 78 posto ukupnih depozita, udio kunskih depozita postupno se povećava.

Osim zabrinutosti za sudbinu eura, na povećanje štednje u eurima sigurno utječu i povoljnije kamatne stope. Prosječne kamatne stope na kunsku štednju veće su za tridesetak posto od kamatnih stopa za depozite u eurima. Tako, primjerice, kamatne stope na oročene kunske depozite na rok od jednog do tri mjeseca iznose 3 posto, a za depozite u eurima oko 2,3 posto.


Što se tiče ukupnih bankarskih depozita, oni su se u lipnju nastavili smanjivati. Na kraju mjeseca iznosili su 220,2 milijarde kuna, što predstavlja smanjenje od 546 milijuna kuna, odnosno 0,2 posto na mjesečnoj razini. U odnosu na kraj 2011. ukupni depoziti smanjeni su za 2,1 milijardu kuna, odnosno 0,9 posto.

Negativan trend rezultat je smanjene likvidnosti gospodarskog sektora uslijed čega trgovačka društava raspolažu sa sve manje novca na računima. S druge strane građani, unatoč krizi, povećavaju svoje novčane rezerve. Štedni i oročeni depoziti stanovništva dosegnuli su krajem lipnja 150 milijardi kuna, što je za 1,2 posto više nego na kraju prošle godine.