Od muškaraca na vodećim pozicijama dugo se očekivalo da imaju odgovor na svako pitanje, drže stvari pod kontrolom i ne pokazuju nesigurnost. No takva slika uspješnog lidera sve se više preispituje. U poslovnom svijetu u kojem su promjene svakodnevica, sposobnost slušanja, priznavanja pogrešaka i stvaranja okruženja u kojem se ljudi ne boje govoriti postaje jednako važna kao i donošenje odluka.
Zamislite dva sastanka.
Na prvom voditelj predstavlja novi projekt. Jedan zaposlenik primjećuje problem, ali šuti. Drugi ima ideju kako nešto poboljšati, no nije siguran kako će šef reagirati. Treći zna da zadani rok nije realan, ali ne želi ispasti nesposoban.
Na drugom sastanku zaposlenici otvoreno upozoravaju na probleme, predlažu rješenja i priznaju kada nešto ne znaju. Voditelj ne doživljava svako pitanje kao osporavanje autoriteta.
Koji tim ima veće izglede na vrijeme prepoznati pogrešku?
Razlika između ta dva sastanka otkriva mnogo o tome kako danas razumijemo autoritet, uspjeh i ono što očekujemo od ljudi na vodećim pozicijama.
Zašto dobar lider ne mora imati sve odgovore?
Samopouzdanje, odlučnost i sposobnost nošenja s pritiskom osobine su koje se tradicionalno često povezuju s uspješnim muškarcem. No takva očekivanja mogu postati teret, osobito za one koji tek preuzimaju prve voditeljske pozicije.
Kako priznati da nešto ne znate, a ne ostaviti dojam nesigurnosti? Kako zatražiti pomoć kada se od vas očekuje da upravo vi pomažete drugima?
U organizacijskoj psihologiji postoji pojam koji pomaže razumjeti zašto su takva pitanja važna: psihološka sigurnost (psychological safety).
Riječ je o osjećaju da unutar tima možemo postavljati pitanja, iznositi drukčija mišljenja ili priznati pogrešku bez straha od ponižavanja ili kažnjavanja.
U sklopu istraživanja Project Aristotle, Google je psihološku sigurnost prepoznao kao najvažniji među pet čimbenika povezanih s učinkovitošću svojih timova.
Pritom psihološka sigurnost ne znači da se svi moraju slagati ili da se pogreške ignoriraju. Upravo suprotno. Ona omogućuje otvorenu raspravu, preuzimanje odgovornosti i učenje iz pogrešaka.
Kada ambicija preraste u iscrpljivanje
Postoji još jedno očekivanje koje često prati tradicionalnu sliku uspješnog lidera: uvjerenje da uvijek mora biti dostupan.
Odgovaranje na poruke navečer, preskakanje pauza i preuzimanje dodatnih obveza ponekad se predstavljaju kao znakovi predanosti poslu. No postoji razlika između ambicije i dugotrajnog iscrpljivanja.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, burnout ili sindrom izgaranja na poslu profesionalni je fenomen povezan s kroničnim stresom na radnom mjestu kojim se nije uspješno upravljalo.
Njegovo sprječavanje pritom nije isključivo odgovornost pojedinca. Važni su i organizacija posla, realni rokovi, radno opterećenje te podrška nadređenih.
Upravo se tu psihološka sigurnost i prevencija burnouta susreću.
Zaposlenik koji se ne usuđuje reći da ima previše posla možda će nastaviti prihvaćati nove zadatke čak i kada je već preopterećen. Otvorena komunikacija može pomoći da se takvi problemi prepoznaju na vrijeme, ali mora je pratiti i spremnost voditelja da na njih reagira.
Koliko su odnosi na poslu važni pokazuje i domaće istraživanje Poslodavac prvog izbora 2026. Među ispitanicima u kategoriji FMCG trgovine, 49 posto istaknulo je dobar odnos nadređenih prema zaposlenicima kao važno obilježje poželjnog poslodavca, a 43 posto dobre međuljudske odnose.
Karijera koja se razvija zajedno s vama
Upravo su profesionalni razvoj, međunarodna suradnja i stvaranje prilika za učenje među vrijednostima koje u svojoj aktualnoj employer branding kampanji „Life Is Too Short For a Boring Career” ističe L'Oréal.
Kompanija na globalnoj razini zaposlenicima putem interne platforme ONE LEARNING omogućuje pristup više od 20.000 edukacijskih sadržaja, dok se kroz redovite razgovore s voditeljima potiče planiranje profesionalnog razvoja.
Važan dio podrške zaposlenicima predstavlja i globalni program Share & Care, koji obuhvaća zdravlje, zaštitu zaposlenika, ravnotežu poslovnog i privatnog života te radno okruženje. Program uključuje i pristup stručnoj psihološkoj podršci kroz sustav pomoći zaposlenicima, uz lokalne razlike u provedbi pojedinih pogodnosti.
L'Oréal Adria dio je Adria-Balkan klastera koji posluje na devet tržišta regije i okuplja više od 400 zaposlenika. Međunarodno okruženje, mogućnosti napredovanja i rad na različitim projektima dio su karijernih prilika koje kompanija ističe.
Da je prepoznata i među potencijalnim zaposlenicima, pokazuje istraživanje Poslodavac prvog izbora 2026., u kojem je L'Oréal Adria zauzeo šesto mjesto među najpoželjnijim poslodavcima u kategoriji FMCG trgovine u Hrvatskoj.
Uspjeh ne mora značiti stalno dokazivanje
Dobar lider i dalje treba donositi odluke, preuzimati odgovornost i voditi tim prema cilju. Ali pritom ne mora imati odgovor na svako pitanje niti dokazivati svoju vrijednost time što nikada ne pokazuje nesigurnost.
Za muškarce koji danas grade karijeru ili preuzimaju prve voditeljske pozicije to može biti važna promjena perspektive.
Autoritet se ne mora graditi na strahu, ambicija ne mora značiti stalnu dostupnost, a priznati pogrešku ne znači izgubiti profesionalnu snagu.
Upravo je to i šira poruka suvremenog pristupa karijeri: uspjeh ne mora biti vezan uz unaprijed zadane uloge, nego uz mogućnost razvoja, učenja i preuzimanja novih izazova.
Više informacija o profesionalnom razvoju, međunarodnom radnom okruženju i karijernim mogućnostima dostupno je na službenoj L'Oréalovoj stranici za karijere.
