Sjajna prilika

[FOTO] Zlato blizu povijesnog rekorda, središnje banke ga već godinama gomilaju, a Rusi na njegovom izvozu zarađuju više nego na prirodnom plinu

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 18.07.2020 22:31
  • Objavljeno 18.07.2020 u 22:31
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

U posljednje dvije godine središnje banke su kupovale rekordne količine zlata, a cijena mu je tijekom pandemijske krize u posljednja četiri mjeseca porasla za gotovo četvrtinu na više od 1800 dolara za uncu i približila se razini posljednji puta dosegnutoj krajem 2011. godine

Krizna i nesigurna vremena u svijetu financija obično donose pojačani interes za tzv. sigurna ulaganja, a među njima se kao jedno od najpopularnijih izdvaja zlato. Njegova cijena u trenucima ekonomske neizvjesnosti i recesija obično raste, a to nije izostalo niti proteklih nekoliko tjedana tijekom kojih se cijena zlata približila svom povijesnom rekordu. Samo u posljednja četiri mjeseca unca zlata na svjetskim tržištima poskupila je za gotovo četvrtinu, s oko 1475 dolara krajem ožujka na više od 1810 američkih dolara gdje joj se cijena kreće proteklih nekoliko dana.

Najvišu nominalnu cijenu zlato je dosegnulo potkraj 2011. godine nakon što se svjetska ekonomija počela oporavljati od velike krize iz 2008. i 2009., ali i usred rasta neizvjesnosti pred budućnošću eura i njegovog mogućeg kraha zbog velikih problema koji su tada prijetili nekolicini europskih država. Unca zlata se tada prodavala za stotinjak dolara više nego danas iako, ako se uključi i inflacija, to mu nije bila najviša cijena u povijesti. Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća zlatom se trgovalo po cijeni koja bi danas odgovarala iznosima višim od 2500 dolara za uncu.

Kratkoročne i srednjoročne prognoze koje se ovih dana objavljuju o tome kud će se cijena ovog plemenitog metala kretati u budućnosti u rasponu su od onih koje očekuju stagnaciju i smirivanje rasta do onih koje čak spominju da bi se zlato moglo vinuti i do 3000 dolara za uncu. Pitanje potražnje koja bi trebala utjecati na cijenu nije baš jednostavno. Za početak, može se očekivati da će ona ovisiti o brzini oporavka svjetske ekonomije, a to će pak ovisiti o brzini suzbijanja pandemije. Situacija u ovom trenutku ne izgleda preoptimistično mada je u petak objavljeno da je kineska ekonomija u drugom kvartalu ostvarila rast od 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine što upućuje na ohrabrujući oporavak. Kina je bila prva država koja je uvela stroge karantenske mjere kako bi suzbila širenje virusa, i prva velika ekonomija koja je počela s njihovim ublažavanjem.

Na potražnju dalje utječu i dugogodišnji trendovi, a tu se također mogu izdvojiti neke interesantne promjene. Uz industriju i privatnu potrošnju bitni kupci na svjetskom tržištu zlata su središnje banke. Još od kraja osamdesetih centralne su banke bile neto prodavatelji zlata na svjetskom tržištu – iz svojih trezora su na tržište plasirale više zlata nego što bi kupovale. Takva praksa je kulminirala sredinom nultih godina kad su te banke na tržište godišnje plasirale i više od 600 tona zlata. No, do preokreta dolazi nakon krize iz 2008. i 2009.

  • +15
  • +12

Kineska ekonomija u drugom kvartalu ostvarila rast od 3,2 posto

Izvor: EPA / Autor: WU HONG

Od tada središnje banke postaju neto kupci zlata te su 2018. i 2019. kupile rekordnih 656, odnosno 650 tona zlata. Posljednje dostupne brojke, za tri mjeseca zaključno sa siječnjem ove godine, pokazuju da su u tom razdoblju kupile tek 67 tona što je najmanje još od kolovoza 2018. Za procjenu nekakvog bitnijeg trenda za ovu godinu još je prerano, no osim same trgovine interesantna je i pojava da su središnje banke proteklih godina iz trezora u Londonu, New Yorku ili Švicarskoj gdje su se čuvale njihove zalihe, zlato počele povlačiti u vlastite trezore.

Venecuela je još 2011. svojih 160 tona zlata prebacila iz New Yorka, a trećina zaliha još se nalazi u Londonu jer Bank of England ne želi isporučiti zlato vladi koju ne priznaje. Njemačka, koja prema dostupnim podacima raspolaže s rezervama od gotovo 3500 tona je između 2012. i 2017. zlato iz Pariza i New Yorka prebacila u Frankfurt; Nizozemska je svoje zlato povukla kući 2014., a nakon nje je to učinila i Austrija. U posljednje dvije godine zlato su povukle Mađarska, Poljska i Rumunjska, a slične su poteze razmatrale i Slovačka i Srbija. (Hrvatska središnja banka ne posjeduje zlato.)

  • +11
  • +8

Središnje banke su 2018. i 2019. kupile rekordne količine zlata

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL

Takav trend repatrijacije zlata tumači se promjenama u globalnoj geopolitici. Zalihe zlata stvaraju određenu percepciju snažne nacionalne ekonomije, posebno u populističkoj klimi koja je posljednjih desetak godina zavladala politikom. Uz to, velike rastuće ekonomije poput Kine ili Rusije nadaju se da će time utjecati na smanjenje globalne dominacije američkog dolara, a kriza s kraja prošlog desetljeća bila je upozorenje mnogima na rizike od ponavljanja takvih problema. Kad je bivši slovački premijer Robert Fico lani od tamošnjeg parlamenta tražio da središnju banku natjera na povlačenje zlata iz Londona tvrdio je da bi u slučaju nove globalne ekonomske krize pristup tim zalihama mogao biti otežan.

Poremećaj do kojeg je došlo u svjetskoj ekonomiji radi pandemije na razne se načine odrazio na tržište zlata, a među iznenađujućim informacijama objavljenim posljednjih nekoliko dana pojavila se i ona da je Rusija po prvi puta u modernoj povijesti od izvoza zlata ostvarila više prihode nego od izvoza prirodnog plina. Samo u travnju i svibnju Rusi su od izvoza zlata ostvarili 3,58 milijardi dolara prihoda, dok je od prirodnog plina stiglo 2,4 milijarde. Prema procjeni ruske središnje banke u cijelom drugom kvartalu ukupni prihodi od izvoza prirodnog plina iznosili su oko 3,5 milijarde dolara, dakle manje od onoga ostvarenog izvozom zlata u samo dva mjeseca.

Samo u travnju i svibnju Rusi su od izvoza zlata ostvarili 3,58 milijardi dolara prihoda

Samo u travnju i svibnju Rusi su od izvoza zlata ostvarili 3,58 milijardi dolara prihoda

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Poremećaj je gotovo sigurno kratkotrajan i posljedica je preokreta na inozemnim tržištima i ruskih internih promjena. Sa zatvaranjem tvornica i drugim mjerama kojima se pokušava(lo) suzbiti širenje koronavirusa došlo je do pada globalne potražnje za prirodnim plinom. Tome je pridonijelo i toplo vrijeme u Europi te visoke zalihe zbog čega je i cijena prirodnog plina pala, dok je, kao što je ranije napomenuto, cijena zlata istovremeno rasla.

S druge strane, ruska središnja banka je od početka travnja prestala kupovati zlato za svoje potrebe, a ona je bila jedan od većih kupaca na tamošnjem domaćem tržištu. Ruskim rudnicima zlata pogodovala je i odluka državnih vlasti iz sredine travnja da više ne moraju tražiti dozvolu za svaki pojedini slučaj izvoza, već će od države dobiti stalnu dozvolu za izvoz zlata. Rusija je, iza Australije i Kine, treći po veličini svjetski proizvođač zlata. Lani je proizvela 314 tona zlata od čega je polovicu kupila tamošnja središnja banka, a nešto više od trećine je izvezeno, većinom u Švicarsku i Veliku Britaniju glavna svjetska tržišta zlatom.

Do blagih poremećaja je došlo i u samoj logistici ruske proizvodnje i trgovine zlatom jer su neki procesni pogoni diljem svijeta zatvoreni, a putnički letovi kojima se obično transportira zlato su uvelike obustavljeni. No, objavljene brojke ukazuju da do bitnijeg prekida ipak nije došlo. Koliko god pandemija koronavirusa bila prijetnja globalnoj ekonomiji, čini se da je nekima ona postala sjajna, dapače, zlatna prilika za dobru zaradu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!