NABUJALA BIROKRACIJA

Fond za energetsku učinkovitost miljama daleko od učinkovitosti

13.04.2015 u 07:00

Bionic
Reading

Plan rezanja troškova u javnim ustanovama, sastavni dio mjera za smanjnje proračunskog deficita koje će ministar Lalovac danas predstaviti u Briselu, predviđa i značajne rošade u fondovima i agencijama koje se bave zaštitom okoliša i energetskom učinkovitošću, kojima bi se trebala povećati učinkovitost, smanjiti broj zaposlenih i u konačnici uštedjeti oko 10 milijuna kuna godišnje

Zaštitom okoliša i energetskom učinkovitošću bavi se čak šest paradržavnih institucija – Agencija za zaštitu okoliša, Državni zavod za zaštitu prirode, Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija te Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.

Najveća je od navedenih institucija Fond za energetsku učinkovitost koji raspolaže značajnim financijskim sredstvima i zapošljava čak 249 osoba. Neučinkovitost sustava očituje se u ogromnom administrativnom aparatu koji opslužuje poslovanje ovih institucija. Tako, primjerice, samo u pisarnici Fonda za energetsku učinkovitost radi devet osoba. Zanimljivo je i to da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Agencija za zaštitu okoliša imaju čak pet osoba zaposlenih u odnosima s javnošću, 16 u financijama, 15 u tajništvu, a 20 u pravnim poslovima

Pokazalo se i da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nije osobito energetski učinkovit kada je o njemu samome riječ. Pored toga što ima preko 1,4 milijuna kuna izdataka za najam poslovnog prostora na godišnjoj razini, troši 1,87 milijuna kuna na tekuće i investicijsko održavanje, milijun i pol kuna na komunalne usluge te preko milijun kuna na energiju.

U svrhu povećanja učinkovitosti i postizanja očekivanih ušteda, Vladino povjerenstvo predlaže razgraničavanje poslova zaštite okoliša i energetske učinkovitosti te formiranje dviju agencija koje bi preuzele aktivnosti postojećih šest institucija.

Zaštita okoliša prešla bi u nadležnost Agencije za zaštitu okoliša i prirode koja bi nastala pripajanjem Zavoda za zaštitu prirode Agenciji za zaštitu okoliša, a sve poslove javnih ustanova koje se bave energetskom učinkovitošću trebalo bi prenijeti u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. To znači da bi se tom fondu pripojio Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško, a iz Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija i Agencije za pravni promet prenijeli bi se dijelovi poslovanja vezani uz energetsku učinkovitost.

Ovim mjerama kratkoročno bi se uštedjelo oko sedam milijuna kuna, a srednjoročno između 9,5 i 10 milijuna kuna godišnje.