Ulaganja u elektroenergetske mreže u Europskoj uniji gotovo su utrostručena od kraja prošlog desetljeća, a uzlazni trend protegnut će se do 2030. godine, izvijestila je Agencija EU-a za suradnju energetskih regulatora (ACER), upozoravajući da bi kašnjenja i zagušenja mogli rezultirati većim troškovima za potrošače
U razdoblju od 2019. do 2025. godine vrijednost ulaganja u sustave za prijenos struje poskočila je s 10,4 milijardi na 30,5 milijardi eura, navodi ACER.
vezane vijesti
Skok odražava više cijene infrastrukturne opreme i pojačanu potražnju za priključivanjem novih korisnika i burzi struje u cijelom sustavu. Dostupni podaci signaliziraju da broj dizalica topline i električnih vozila naglo raste, kao i kapaciteti podatkovnih centara, i već su dosegnuli 70, odnosno 25 i 44 posto referentnih razina za 2030. godinu, napominju u agenciji.
Kako je pokazalo izvješće agencije o razvoju energetske infrastrukture u 2026. godini, veća ulaganja zabilježena su u promatranom razdoblju u 22 zemlje EU-a, uključujući Hrvatsku.
Daleko najveći rast ulaganja zabilježen je u Njemačkoj, za nešto više od šest puta. Blizu su i Grčka i Švedska gdje su uvećana za gotovo četiri i pol odnosno nešto više od četiri puta. U Hrvatskoj su ulaganja u 2025. bila otprilike dva i pol puta veća nego u 2019. godini, pokazalo je izvješće.
Najbliže Hrvatskoj bile su Francuska i Španjolska s rastom ulaganja za otprilike dva i pol puta.
U samo dvije zemlje, Luksemburgu i Norveškoj, godišnja su se ulaganja smanjila, i to za 59, odnosno za 69 posto. Sličan trend pokazuje i prognoza za razdoblje od 2025. do kraja ovog desetljeća. Od 18 zemalja koje su dostavile procjene za izvješće, njih 15 očekuje da će ulaganja u elektroenergetske mreže 2030. godine premašiti razine iz 2025. godine, i to u prosjeku za gotovo dva i pol puta, navode u agenciji.
Nizozemska očekuje gotovo pet puta veću vrijednost ulaganja do kraja desetljeća u odnosu na razine iz 2025., a pad predviđaju tek Estonija, Latvija i Cipar. U izvješću se ističe da te procjene treba uzeti s oprezom, s obzirom na učestala kašnjenja i pomicanje rokova za projekte prijenosne infrastrukture.
ACER nije raspolagao procjenama za Hrvatsku.
Prema procjenama iz sektora, troškovi mreže za potrošače mogli bi do sredine stoljeća biti veći za 50 do 100 posto nego danas. Među glavnim razlozima povećanja troškova u ACER-u izdvajaju potrebu za većim ulaganjima u mrežu, što bi trebalo rezultirati većim mrežnim tarifama, te rast cijena opreme i materijala.
