TRŽIŠTE RADA

Eksplozija nezaposlenosti: Friške brojke potvrđuju 50-ak tisuća ugašenih radnih mjesta u prvom koronaudaru, a prognoze za jesen nisu optimistične

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 08.07.2020 22:02
  • Objavljeno 08.07.2020 u 22:02
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Srecko Niketic/PIXSELL

Premda premijer Plenković i ministar rada Josip Aladrović uvjeravaju u to da je stanje na tržištu rada stabilno zbog donesenih koronamjera, negativni se trendovi produbljuju iz mjeseca u mjesec

Najavljujući nove mjere za očuvanje radnih mjesta na prošloj sjednici Vlade, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović pohvalio se time da su zaustavljeni negativni trendovi na tržištu rada. 'Možemo konstatirati da smo se vratili na razinu zaposlenosti prije koronakrize. Dakle sada imamo više od 1,543 milijuna osiguranika, a u fazama prije no što je kriza započela imali smo niži broj. Što se tiče tržišta rada, možemo reći da smo uspješno savladali sve do sada postavljene prepreke', ocijenio je Aladrović.

Umirujuće brojke je više puta ponovio i premijer Andrej Plenković u predizbornoj kampanji, nastojeći uvjeriti javnost da situacija i nije tako loša.

Međutim jasno je da usporedba podataka o zaposlenosti iz lipnja s onima iz veljače nije relevantna s obzirom na veliku sezonalnost hrvatskog tržišta rada. Pravo stanje, puno mračnije, oslikavaju usporedbe na godišnjoj razini te jasno pokazuju da se gubitak radnih mjesta uvećava iz mjeseca u mjesec. Negativni trend traje od travnja i izravna je posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

tportal

Izvor: HZMO / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Prema jučer objavljenim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji prate broj prijava i odjava s mirovinskog, koncem lipnja broj osiguranika iznosio je 1.541.613. To je 3,3 posto manje u odnosu na isto vrijeme prošle godine, što znači da su u godinu dana izgubljene gotovo 52 tisuće radnih mjesta.

Djelatnost s najvećim padom čine turizam i ugostiteljstvo s minusom od 22,9 posto, a slabija potražnja za radnicima osjeti se i u drugim djelatnostima. Ove godine splasnuo je interes za prodavačima, konobarima i kuharima, nekad najtraženijim zanimanjima.

  • +9
  • +6

Na burzi rada trenutno je prijavljena 151.291 nezaposlena osoba

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletić/PIXSELL

I izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS) o zaposlenosti potvrđuje velik gubitak radnih mjesta. Prema zadnjim objavljenim podacima, krajem svibnja u Hrvatskoj je bilo ukupno milijun i 507 tisuća zaposlenih, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine manje za oko 30 tisuća. Podaci DZS-a slijede one HZMO-a pa će i lipanjsko izvješće koje će biti objavljeno za desetak dana vjerojatno potvrditi negativne trendove s obzirom na znatno slabiju potražnju za sezonskim djelatnicima nego lani.

Na negativne učinke koronakrize ukazuju i podaci o nezaposlenosti koje prati Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Za razliku od prošle godine, kada se u ljetnim mjesecima broj zaposlenih spuštao nadomak sto tisuća, ove godine ne pada ispod 150 tisuća. Konkretno, na današnji dan na burzi rada je prijavljena 151.291 nezaposlena osoba dok je lani početkom srpnja evidentirano samo 112.169 nezaposlenih.

tportal

Izvor: DZS / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Da je situacija na tržištu rada zabrinjavajuća, potvrđuju i podaci Eurostata, prema kojima je Hrvatska u svibnju bila među pet zemalja Europske unije s najvećim rastom stope nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec.

Krajem svibnja bez posla su prema Eurostatovim podacima bile ukupno 164 tisuće građana Hrvatske, čime je njihov broj u odnosu na prošlogodišnji svibanj veći za 44 tisuće.

PODaCI EUROSTATA

Anketna nezaposlenost dvostruko viša no što se mislilo

Nezaposlenost koju je u Europskoj uniji prouzročila pandemija koronavirusa bila je u prvom tromjesečju dvostruko viša no što signaliziraju dosadašnji podaci, pokazuje novo izvješće Eurostata, temeljeno na proširenoj metodologiji. Prema standardnoj metodologiji, bez posla je bilo 12,8 milijuna građana EU-a, a sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti iznosila je u prvom tromjesečju 6,3 posto.

Međutim, kada se tome dodaju oni koji ne ispunjavaju sve kriterije za status nezaposlenosti i oni koji rade skraćeno te traže dodatni posao, broj nezaposlenih raste na 26,8 milijuna, odnosno 12,7 posto. Hrvatska je blizu prosjeka EU-a s prilagođenom stopom nezaposlenosti od 12,4 posto. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju iznosila je 12,3 posto, a u istom prošlogodišnjem razdoblju 14,6 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Treba naglasiti da je realna slika tržišta rada u velikoj mjeri zamagljena zbog interventnih mjera Vlade. Nema sumnje da je velik broj radnih mjesta 'umjetno' očuvan snažnim financijskim poticajima u prvim mjesecima koronakrize, kada je gotovo polovici zaposlenika u privatnom sektoru plaća u cijelosti ili djelomice isplaćena izravno iz državnog proračuna.

tportal

Izvor: HZZ / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Analitičari prognoziraju da će se prava slika tržišta rada vidjeti najesen. 'Do kraja godine, a osobito od rujna nadalje, kada isteknu Vladine mjere i dio sezonskih radnika vrati se na Zavod za zapošljavanje, moguće je očekivati snažan rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti', predviđaju analitičari Raiffeisen banke.

Ističu da će brojke u narednim mjesecima zrcaliti sliku snažnog pada gospodarske aktivnosti, a osobito kod mikro i malih poduzetnika, onih koji su i sada najveći korisnici Vladinih potpora za zapošljavanje.

Prema prognozama RBA analitičara, prosječna registrirana godišnja stopa nezaposlenosti u 2020. približit će se razini iz 2016., kada je iznosila oko 13 posto. Ako se obistine crne prognoze, to znači još 60 do 70 tisuća ljudi bez posla.

Drastičan gubitak radnih mjesta donekle bi trebale ublažiti nove mjere za očuvanje radnih mjesta namijenjene užem krugu poduzetnika ugroženih krizom, kojima će država isplaćivati do 2000 kuna po radniku.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!