Završetak radova na magistralnom plinovodu Zabok - Lučko vrijednom 80 milijuna eura, svečano je obilježen u ponedjeljak u Zaboku.
Plinovod Zabok - Lučko izgrađen je u okviru projekta "Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG terminal", a financiran je bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Njegovim puštanjem u rad povećavaju se transportni kapaciteti prema Sloveniji te jača povezanost hrvatskog plinskog sustava s europskom mrežom.
Premijer Andrej Plenković na svečanosti je poručio da će taj projekt, zajedno s nastavkom širenja plinske infrastrukture, dodatno ojačati energetsku sigurnost Hrvatske i njezinu ulogu regionalnog transportnog čvorišta.
Rekao je kako je Hrvatska izgradnjom LNG terminala na Krku i prateće infrastrukture postala relevantan čimbenik na europskom tržištu plina te da je, kako bi se u potpunosti iskoristili novi kapaciteti, bilo nužno proširiti nacionalni transportni sustav.
vezane vijesti
"Tim odlukama Hrvatska je postala relevantna u pogledu europskog plina. Da bismo u punini iskoristili tu novu mogućnost bilo je potrebno proširiti naš transportni sustav za plin i postojeće cijevi učiniti većima i izgraditi neke potpuno nove", rekao je.
Dodao je kako će dovršetkom plinovoda Bosiljevo - Sisak i Sisak - Kozarac kapacitet transporta prema Sloveniji dosegnuti 1,5 milijardi, a prema Mađarskoj 3,5 milijarde kubičnih metara plina godišnje.
Govoreći o ulaganjima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Plenković je istaknuo da je više od 530 milijuna eura iz instrumenta REPowerEU usmjereno prema Plinacru za razvoj plinske infrastrukture i jačanje sigurnosti opskrbe.
Predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar rekao je kako je plinovod Zabok - Lučko jedan od najvažnijih i tehnički najsloženijih projekata hrvatskog plinskog transportnog sustava te da je realiziran u planiranim rokovima i unutar predviđenog financijskog okvira.
Kazao je kako je novim plinovodom povećana fleksibilnost upravljanja transportnim kapacitetima te omogućen rast transporta plina prema Sloveniji sa sadašnjih 260 na 876 milijuna kubičnih metara godišnje.
Istaknuo je i da se gotovo cijela trasa nalazi unutar postojećeg koridora magistralnih plinovoda čime je utjecaj na okoliš sveden na najmanju mjeru.
Plinacro je prema njegovim riječima od osnutka 2001. godine izgradio ključne magistralne i regionalne plinovode te ojačao međunarodne interkonekcije, uključujući povezivanje s Mađarskom i priključenje LNG terminala na Krku, čime je dodatno povećana sigurnost opskrbe Hrvatske i šire regije.
