nismo naučili lekcije

Ekonomski stručnjak o krizi pred vratima: Neće biti naglog pada, ali Hrvatskoj prijeti dugotrajna stagnacija

  • Autor: Bi. S.
  • Zadnja izmjena 12.09.2019 10:05
  • Objavljeno 12.09.2019 u 06:33
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: TPORTAL

Svi pokazatelji govore da Hrvatskoj prijeti ne nagla recesija, pa oporavak, nego dugotrajna stagnacija, uvjeren je Damir Novotny. Po njegovu mišljenju, kriza neće biti velika i ne vjeruje da će doći do naglog pada ekonomske aktivnosti, kao 2009. godine

Sve se više govori o tome da recesija kuca na hrvatska vrata. Nismo imuni na ono što se događa u zemljama oko nas. Pušemo li na hladno s obzirom na to što se dogodilo 2008. godine ili nam stvarno prijeti nova kriza? O tome je u emisiji HRT-a Studio 4 govorio ekonomski analitičar Damir Novotny. 

'Ekonomija se kreće u ciklusima, gotovo pravilnim, iako se kriza ne može predvidjeti. Od Drugog svjetskog rata do krize 2008. bilo je točno 14 ciklusa. Neki su trajali kraće, a neki duže od 10 godina. Krize su trajale od šest do osam mjeseci, ponegdje i do 12 mjeseci, nikad duže od 12 mjeseci, a jedino je u Hrvatskoj i Grčkoj trajala čak šest godina. Hrvatska i Grčka su najslabije ekonomije u Europi, najranjivije su na vanjske šokove. Hrvatska ekonomska politika, nažalost, nije naučila lekcije iz 2008. godine. I dalje je naša ekonomija strukturirana tako da je osjetljiva na vanjske utjecaje. U međuvremenu smo se integrirali s velikim tržištima Njemačke i Italije i upravo ona osjećaju usporavanje', rekao je Novotny.

'Ako govorimo o te dvije ekonomije, najviše će osjetiti krizu oni koji su se uključili u nabavne lance industrija u tim zemljama - autoindustrija i industrija namještaja. To bi mogla biti mala i srednja poduzeća koja su se dobro i uspješno uključivala u međunarodne lance nabave. Drugi dijelovi hrvatske ekonomije uglavnom su pod utjecajem drugog tipa šokova - šokova s financijskog tržišta, primjerice da poskupi novac, da se više ne mogu financirati dugovi, i tu je naročito ugrožen javni sektor jer je visokozadužen, a kreira oko 55 posto radnih mjesta u Hrvatskoj. Svi ti vanjski utjecaji mogu se vrlo brzo preliti na izrazito ranjivu strukturu hrvatske nacionalne ekonomije i onda više ili manje utjecati na pojedine sektore', rekao je Novotny.

'Stagnacija će biti teža jer se stvara dojam besperspektivnosti'

'Stagnacija će biti teža jer se stvara dojam besperspektivnosti'

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Jurinec/PIXSELL

'Javni sektor bio je 2008. godine zadužen 40 posto BDP-a, da bi došao do 80 posto nekoliko godina kasnije. Povećavao se dug da bi se održala zaposlenost i stečena razina plaća. Sad vidimo da je proteklih nekoliko godina bio trend oporavka i odmah se javlja javni sektor s novim zahtjevima za povećanje plaća iako se nije povećala produktivnost. Privatni sektor je još uvijek slab, nije dovoljno kapitaliziran i ne može izdržati nalet smanjivanja narudžbe. Primjerice ako se dogodi da naručitelji namještaja iz Njemačke dvije godine smanje narudžbe, kao što se to dogodilo 2008. godine, prvi na udaru bit će drvnoprerađivački sektor i jednostavno neće izdržati, preživjeti bez posla te dvije godine', smatra Novotny.

'Stagnacija u Hrvatskoj bit će posljedica stagnacije u Njemačkoj, što će se sigurno dogoditi jer ove male stope rasta ne mogu nas zadovoljiti. Hrvatska će ostati na dnu EU-a s niskom razinom BDP-a po glavi stanovnika i s niskom razinom zaposlenosti (u EU je zaposleno 73 posto radno aktivnog stanovništva, a kod nas 62 posto).

Svi pokazatelji govore da Hrvatskoj prijeti ne nagla recesija, pa oporavak, nego dugotrajna stagnacija, uvjeren je Novotny. Po njegovu mišljenju, kriza neće biti velika i ne vjeruje da će doći do naglog pada ekonomske aktivnosti, kao 2009. godine.

'Stagnacija će biti teža jer se stvara dojam besperspektivnosti i zbog toga građani i neće trošiti', smatra Novotny.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!