U sektoru ugostiteljstva i trgovine u prvih je pola godine promet bio sedam milijardi kuna veći nego u prvom polugodištu lani, pohvalila se ovih dana ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec ističući učinke provedbe fiskalizacije. Međutim, uz toliki rast prometa postavlja se pitanje zašto onda s punjenjem proračuna - pa čak i kod PDV-a kao jedne od rijetkih stavki koje su u prvih pola godine bile izdašnije nego lani - ne ide bolje
I zašto je invazija poreznih inspektora koji trenutno naročito haraju po kafićima, hotelima i raznim drugim turističkim objektima duž jadranske obale tako histerična da je i većina onih koji inače pozdravljaju uvođenje financijske discipline kritiziraju?
Kao najizgledniji odgovor nameću se nervoza i pritisci u Ministarstvu financija zbog efekata 60 posto snižene stope PDV-a za ugostiteljske i turističke usluge (sa 25 na 10 posto) koja je u primjeni od ove godine, a prilikom donošenja te političke odluke i pobjede IDS-a i bivšeg ministra turizma Veljka Ostojića očito su izostale temeljitije analize i procjene učinaka, piše Poslovni dnevnik
Danas se s tim u vezi među ekonomskim analitičarima grube procjene kreću između 2,5 i 3 milijarde kuna. 'Država se odrekla toliko novca na račun jednog sektora koji je i mimo toga bio razmjerno konkurentan, dajući ga tako u dobroj mjeri i strancima, što kroz vlasništvo kapitala u hotelskim kompanijama, što kroz jeftinije ljetovanje turista iz znatno bogatijih zemalja nego što je Hrvatska', kaže jedan od njih. Spomenute procjene su, pak, u odnosu na one profesora Guste Santinija, i prilično konzevativne.
On smatra da bi efekt tog promašaja mogao biti čak i pet milijardi kuna, zbog čega taj potez naziva i tragičnim. 'Komparativna prednost Lijepe naše pripada svim građanima Hrvatske, a ako PDV identificiramo kao oblik turističke rente, za što postoji obilje argumenata, tada smo si snižavanjem stope PDV-a srušili cijenu te društvene rente u korist privatnog kapitala. To se u konačnici može interpretirati i kao subvencija', ističe Santini dodajući kako se na taj način drugim sektorima samo daju razlozi za negodovanje.
Već i prije špice turističke sezone, za koje je efekt snižene stope i najizraženiji, evidentno je da je to otupljujuće djelovalo na pozitivne proračunske učinke uvođenja fiskalnih blagajni i pojačanog utjerivanja poreza. Oko 1,4 milijarde kuna ili 7,5 posto više PDV-a do sredine godine u odnosu na prvu polovicu prošle i ne zvuči baš osobito postignuće uz sedam milijardi kuna veći promet u trgovini i ugostiteljstvu/turizmu, uz tromjesečni efekt lanjske 8 posto niže opće stope tog poreza (prema procjenama, 600-700 milijuna) te ukidanje nulte stope PDV-a za neke osnovne proizvode.
Više pročitajte ovdje
