naličje čuda

Dok Njemačka gazi sve pred sobom, pred ovim ne može zatvarati oči

20.05.2017 u 19:58

Bionic
Reading

Odlični rezultati i prognoze njemačkog gospodarstva su vrlo dobra vijest i za Hrvatsku jer je Njemačka jedan od naših najvećih vanjskotrgovinskih partnera, kamo smo lani izvezli 1,45 milijardi eura proizvoda

Niz podataka objavljenih u posljednjih nekoliko dana pokazuje da njemačka ekonomija, veličinom četvrto svjetsko gospodarstvo, nesmiljeno kroči naprijed ne obazirući se na potencijalne političke rizike i krize. Prva u nizu optimističnih informacija je ona da je njemački bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju bio 0,6 posto viši nego u onom koje mu je prethodilo. Taj kvartalni rast snažniji je od 0,4 postotnog rasta zabilježenog u posljednja tri mjeseca 2016. godine.

Istovremeno, druge velike ekonomije eurozone zaostaju za njemačkim uspjehom. Francuska je u prvom kvartalu imala upola manji rast od 0,3 posto, a Italija od još nižih 0,2 posto. Prema podacima njemačkih statističara iza tamošnjih ohrabrujućih brojki stoji solidna osobna i javna potrošnja, kao i korporativne investicije u opremu i izgradnju. Poticaj rastu došao je i iz vanjskotrgovinskih odnosa jer je njemački kvartalni izvoz rastao brže od uvoza.

Vanjska trgovina je segment koji već dugo zrači optimizmom. Tijekom 2016. Njemačka je ostvarila rekordni višak od gotovo 253 milijarde eura. Samo godinu dana prije suficit je iznosio nimalo manje impresivnih 244,3 milijardi eura, a trend se nastavio i ove godine. U ožujku je izvoz, prema podacima njemačkog Državnog ureda za statistiku, na mjesečnoj razini porastao 0,4 posto te dosegnuo rekordnih 105,4 milijardi eura. Izvoz je također skočio na najvišu razinu u povijesti, od 85,8 milijardi eura (+2,4 posto), te je mjesečni suficit blago smanjen na 19,6 milijardi eura.

Uspjeh njemačkih poduzetnika dijelom je posljedica dugogodišnje labave monetarne politike Europske središnje banke (ECB). Poznati program kojim je dosad na tržište plasirano 2,3 bilijuna eura kako bi se u eurozoni snizile novčane kamatne stope i potaknuo rast, očito konačno pokazuje efekte. Čak i uz te pozitivne trendova čelnik ECB-a Mario Draghi drži da je još prerano da bi se proglasio uspjeh te eventualno najavio kraj mjera koje provodi ECB.

Njemačka industrijska proizvodnja je nakon rasta u prva dva mjeseca, tijekom ožujka zabilježila blagi pad, ali on je bio manji od očekivanja ekonomista. U cijelom prvom tromjesečju industrija je bila 1,4 posto produktivnija nego u tri prethodna mjeseca. Iz tamošnjeg ministarstva ekonomije stoga stižu pozitivni komentari da "narudžbe i pokazatelji optimizma ukazuju na nastavak pozitivnog trenda".

Zbog činjenice da njemačka ekonomija raste brže od rasta raspoložive radne snage, broj slobodnih radnih mjesta također je skočio na rekordnu razinu. Institut za istraživanje tržišta rada (IAB) objavio je da je u ožujku u Njemačkoj bilo 1,06 milijuna slobodnih radnih mjesta, 75 tisuća više nego godinu dana prije. Među sektorima koji konstantno žude za zaposlenima nalaze se transport i logistika, zdravstvo te građevina, napominju iz tog Instituta.

Dobre ekonomske vijesti iz Njemačke mogu biti pozitivan signal i za hrvatsko gospodarstvo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Njemačka je, uz Italiju i Sloveniju, jedan od tri najvažnija hrvatska vanjskotrgovinska partnera. Lani smo na tamošnje tržište izvezli robe u vrijednosti 1,45 milijardi eura, 11 posto više nego u 2015. godini. Na njemačko tržište plasiramo nešto više od desetine ukupnog izvoza i pozitivan trend u Njemačkoj može biti i dobar poticaj za domaće poduzetnike.

Solidan ekonomski rast ne dolazi bez problema. Analitičari komentiraju kako bi njemački vanjskotrgovinski suficit mogao toj državi stvoriti probleme u pregovorima s njenim inozemnim partnerima. Američki predsjednik Donald Trump i krug njemu bliskih političara već su nekoliko puta Njemačkoj i Kini pripisivali manipulacije tečajem za koje tvrde da stoje iza odličnih izvoznih rezultata tih dviju ekonomija.

Angela Merkel, koja će se na jesenskim izborima pokušati izboriti za četvrti kancelarski mandat, mogla bi se naći u nezahvalnoj situaciji oko izbora politike kojom bi trebalo zadržati ekonomski rast. Ministar financija Wolfgang Schäuble najavio je mogućnost snižavanja poreza, što bi bilo u skladu s fiskalnim rezultatima. Državni proračun je 2016. godinu završio s rekordnih 23,7 milijardi eura viška.

No zbog poznate sklonosti njemačkih građana štednji, dodatni prihod koji bi im bio na raspolaganju zahvaljujući manjim porezima ne bi morao nužno dovesti do jačanja domaće potrošnje, čime bi željeni poticaj gospodarstvu izostao. Alternativna opcija bi bila rezanje korporativnih poreza, ali u državi u kojoj se u posljednja dva i pol desetljeća jaz između bogatih i siromašnih sve više širi, to svakako nije potez koji bi bio dočekan s previše oduševljenja.

Prema analizama Njemačkog instituta za društvena istraživanja tamošnja ekonomija je između 1991. i 2014. godine porasla za realnih 22 posto. U istom razdoblju raspoloživi dohodak za najsiromašnijih 10 posto domaćinstava je čak smanjen za 8 posto. Nasuprot tome, raspoloživi dohodak za najbogatijih 10 posto kućanstava u tom je periodu porastao 27 posto. Njemačka će se stoga morati suočiti s neugodnom činjenicom da ima veći udio siromašnih radnika nego Britanija, Francuska, Mađarska ili Cipar.

Razlika se najviše primjećuje u ruralnim krajevima, a posebno su naglašeni problemi sjevernih pokrajina koje trpe zbog nepovoljnih trendova u industrijama čelika i ugljena. S druge strane, u južnim pokrajinama, gdje dominiraju visokotehnološke i farmaceutske kompanije, prosperitet je puno značajniji.

Tako će i Njemačka, ponešto kao i Kina koja se posljednjih godina nakon dva i pol desetljeća senzacionalnih ekonomskih rezultata morala suočiti s činjenicom da snažan ekonomski rast može donijeti i niz problema, u srednjem roku unatoč ekonomskom optimizmu morati pronaći načine da on ne nastavi narušavati društvenu ravnotežu. Situacija podsjeća na vječitu utjehu kako se bogatstvom ne može kupiti sreća. No rješavati probleme svakako je lakše kad je novčanik pun.