Kuda idu divlje svinje

Divljač na ulicama gradova u doba koronavirusa podsjeća nas na vrlo važnu stvar koju olako zaboravljamo

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 12.04.2020 21:54
  • Objavljeno 12.04.2020 u 21:54
Divlje svinje na ulicama gradova posljednjih dana više i nisu velik kuriozitet

Divlje svinje na ulicama gradova posljednjih dana više i nisu velik kuriozitet

Izvor: Profimedia / Autor: MENAHEM KAHANA / AFP / Profimedia

Na praznim ulicama velikih gradova psi i mačke u vrijeme korone nisu više jedini gazde, mada zbog njihovih vlasnika u izolaciji sve ih više završava napušteno u skloništima, a New Yorkom lutaju zbunjeni četveronožni ljubimci jer ih vlasti ne stignu zbrinuti. Zahvaljujući Covidu sada je i divljim životinjama dopušteno istraživanje urbane džungle – srndaćima, majmunima, pumama... Priča o tome da će se populacija divljači drastično oporaviti i ponovo zauzeti gradove maštarija je, ali za neke to je simboličan znak da nas je korona ponizila i podsjetila na stvarnost u kojoj činimo samo 0,01 posto života na Zemlji

Sitni sat je, izlazim u dvorište baciti smeće. Moja zagrebačka Zvonimirova, sablasno prazna, nestvarna tišina. Pogled mi slučajno padne na pločnik: ispred vrata zastala životinjica, nije mačka, nije pas, nije vjeverica. Šiljasta njuškica, dugačak, bogat rep. Mislim da bi mogao biti puh, izašao u noćnu šetnju u potrazi za hranom.

U obližnjem Maksimiru viđene su lisice, jazavci i divlje svinje, prijatelji iz Lovrana šalju snimku divlje svinje sa šestoro prugastih mladunčadi kako gospodare glavnom prometnicom, spustivši se s Učke. U zagrebačkom Voltinom naselju spašavaju zalutalog ranjenog srndaća.

Psi i mačke okupirali su gradove, pa je čak i u doba izolacije vlasnicima ljubimaca dopušten izlazak u javni prostor. Kako reče jedan zastupnik u Saboru, prilikom zagrebačkog potresa iz jedne zgrade izletjeli su stanari, među kojima je uz odrasle izbrojao 11 djece i 17 pasa. Naravno, u metropolama ima i drugih životinja, ptica, žaba, ježeva, vjeverica po parkovima, no oni obitavaju u urbanim bespućima poput duhova.

Ali psi i mačke na ulicama velikih gradova nisu više jedini gazde, mada u doba izolacije njihovih gazda sve ih više završava napušteno u skloništima, naročito u gradskim džunglama poput New Yorka, jer ih vlasti ne stignu sve zbrinuti. Zahvaljujući koronavirusu sada je i divljači dopušteno da istražuje urbani teren. Divlje svinje našetavaju se i ulicama Barcelone, Bergama, Pariza i Haife, a jeleni britanskom zračnom lukom Luton. Zečevi se viđaju u Milanu, kapibare u Buenos Airesu, mungosi u Jeruzalemu, a u Santiagu de Chileu snimljena je puma. U središtu Los Angelesa obreo se crni medvjed, u San Franciscu šeću se kojoti, a stado kašmirskih koza okupiralo je grad Llandudno u Sjevernom Walesu časteći se cvijećem i živicom.

Tijekom koronavirusa divlje životinje polako osvajaju gradske ulice

Izvor: tportal.hr / Autor: India in Action

U parkovima popularne japanske turističke meke Nare jelene su donedavna hranile horde posjetitelja, a kako ih sada nema, životinje su krenule u urbanu prašumu u potrazi za hranom. Zbog istog razloga pod opsadom majmuna našao se tajlandski grad Lopburi, kao i dijelovi indijske metropole New Delhija.

Ljudi se vesele snimkama čistih venecijanskih kanala kojima plove ribice, mada gradonačelnik tvrdi da se zbog izostanka prometa samo smirio mulj, a voda ostala jednako zagađena. Pokazalo se da su venecijanski delfini varka jer su snimljeni na Sardiniji, a idilične slike labudova u kanalima potječu s otoka Burano, kao što je fotonamještaljka jazavac ispred Downing Streeta 10. National Geographic demantirao je priču o pijanim slonovima u poljima čaja u kineskoj provinciji Yunan, a neki su u stilu 'Jurassic parka' na društvenim mrežama dočarali smiješnu invaziju dinosaura na praznim jezerima Kostarike.

Divlje životinje na gradskim ulicama svjetskih gradova

Izvor: tportal.hr / Autor: Jammu Links News

U danima izolacije smijeh je apaurin, a ribe i labudovi, pa makar lažni, mali su znak nade u vrijeme u kojem se samo broje zaraženi i mrtvi.

'Ljudi vjeruju u to da je priroda, bez obzira na to što joj činimo, dovoljno moćna da se uzdigne iznad čovjeka', kaže američka psihologinja Susan Clayton.

Zoolozi i stručnjaci za okoliš sada prate koliko će ova situacija promijeniti život i ponašanje životinja u gradskim uvjetima – hoće li se velške koze udomaćiti, a lisice i kojoti ponašati hrabrije u kalifornijskim gradovima. Kako će tišina utjecati na komunikaciju gradskih ptica koje u buci moraju pjevati glasnije od seoskih kolega? Nakon buđenja iz hibernacije neki su, poput ugroženih ježeva, zasigurno zahvalni koroni.

Divlje životinje polako se udomaćuju na ispražnjenim gradskim ulicama diljem svijeta

Izvor: tportal.hr / Autor: ABC News (Australia)

Promjene će vjerojatno biti vrlo suptilne, vele istraživači. Narativ o tome da će se populacija divljih životinja drastično oporaviti i ponovo zauzeti gradove maštarija je, iako bi mogla utješiti one koji traže smisao ove krize.

'Ako ništa drugo, zalutale životinje mogle bi biti podsjetnik na to da su one oduvijek živjele na našem području i da su gradovi dio prirode', kaže američki urbani ekolog Christopher Schell.

Kako to već biva u doba tragedija i izrazito stresnih situacija, smisao koronakrize neki traže u biblijskoj opomeni ljudskom rodu i prvom brutalnom testu naše globalne zajednice. Zaglušujuća tišina odsutnih vrsta označava naše vrijeme kao jedinstveno, a posljedice će biti snažnije od posljedica dva svjetska rata i Velike depresije, tvrdi američki publicist i aktivist za prava životinja Cyril Christo.

Koze okupirale ulice velških gradova

Izvor: tportal.hr / Autor: Guardian News

U 'Nepodnošljivoj lakoći postojanja' Milan Kundera piše da je temeljni, pravi moralni test čovječanstva njegov odnos prema onima koji su mu na milosti i nemilosti, dakle prema životinjama. U tom smo pogledu, kaže Kundera, pretrpjeli temeljni debakl, iz kojega proizlaze svi ostali.

Naše sadističko postupanje i manipuliranje životinjama sada je stiglo na naplatu. Nedopustivo zanemarivanje prirode dovelo je do točke kada moramo ispitati samu globalizaciju. Izgubljeni su milijuni hektara prašuma, koraljni grebeni, iskorijenjene su tisuće vrsta životinja u svijetu. Starosjedilački narodi i neke prošle civilizacije životinje su smatrali duhovnim, čak intelektualnim bićima, koje treba poštivati, ali kolonijalne i tehnološke sile nisu ništa naučile od njih, odnoseći se prema samim starosjediocima jednako kao prema bizonima ili šišmišima. Kako reče američki povjesničar Thomas Berry, 'autohtoni ljudi žive u svemiru, a mi živimo u ekonomskom sustavu'.

To je karma koju nasljeđuje naša vrsta. Sjetite se najnovije invazije skakavaca na istočnu Afriku, a sada je pod opsadom naš cjelokupni imunološki sustav, piše Christo. Hoće li nas korona, jednom kada prođe, preobraziti u bolju vrstu koja će poštivati druge kao 'božja bića' ili ćemo brzo zaboraviti na opomenu Covida i vratiti se isključivo koristoljublju? Hoće li nas koronavirus poniziti i podsjetiti nas na stvarnost u kojoj ljudi čine samo 0,01 posto života na Zemlji?

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!