ANALIZA TPORTALA
Digla se velika frka: Ovo je prava istina koliko stvarno zaradimo od koncesija na plaže
Zadnji takav slučaj dodjela je koncesije za plažu Zlatni rat na Bolu, zbog koje je došlo do građanskih prosvjeda i političkih trzavica koje su kulminirale poništenjem natječaja i smjenom splitsko-dalmatinskog župana Zlatka Ževrnje.
Prema pravilima, natječaj za koncesionara plaže raspisuje županija, a uvjet za to je da su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi te određena i upisana granica pomorskog dobra.
Upravo ta odredba Zakona o koncesijama trn je u oku prosvjednicima, koji žele da lokalna zajednica sudjeluje u odluci o izboru koncesionara. Međutim, u praksi je samo manji dio plaža prošao javni natječaj i dobio koncesionara jer uvođenje neovisnih koncesionara u pravilu ne odgovara lokalnim moćnicima koji tako gube kontrolu nad unosnim poslovima.
Stoga je čest slučaj da lokalni političari koče uređivanje pomorskog dobra i zemljišnih knjiga kako bi zadržali nesređenu situaciju. Tako održavanje i uređivanje plaža mogu prepustiti komunalnim poduzećima, a oni se mogu baviti dodjelom kratkoročnih koncesija podobnim poduzetnicima za ugostiteljske objekte i ostale sadržaje na plažama.
Istovremeno, i lokalno stanovništvo protivi se davanju koncesija na javnim natječajima jer to često podrazumijeva uvođenje naplate ili ograničavanje pristupa plaži.
S druge strane, stručnjaci upozoravaju da takav sustav onemogućava razvoj modernog turizma i postizanje maksimalnih financijskih učinaka za lokalne proračune.
Zbog svega navedenog u Hrvatskoj je u koncesiji manje od 10 posto uređenih plaža. O slaboj komercijalnoj iskoristivosti plaža svjedoče i dostupni financijski podaci. Iako prihodi od koncesija na pomorskom dobru čine značajan dio županijskih proračuna, veći dio se odnosi na koncesije dodijeljene lukama nautičkog turizma (marine i sidrišta) i brodogradilištima, a znatno manji dio prihoda dolazi od plaža.
Tako je, primjerice, Šibensko-kninska županija od koncesija na pomorskom dobru u razdoblju od 2013. od 2015. u prosjeku godišnje naplaćivala 6,8 milijuna kuna, što čini 5,69 posto ukupnih proračunskih prihoda. Međutim, od koncesija na plaže ubirala je tek 178 tisuća, što i nije čudno ako uzmemo u obzir da je od 109 plaža tek deset u rukama koncesionara.
Pritom treba naglasiti da se prihod od koncesija na plaže dijeli na tri dijela pa trećina ide u korist županije, trećina pripada državnom proračunu, a trećina gradu ili općini.
Najveće prihode od plaža ostvaruje Istarska županija u kojoj je pod koncesijom 35 plaža kojima upravlja 19 koncesionara. Većina plaža u koncesiji je velikih hotelskih kuća, Istraturista, Valamar Riviere i Maistre koje su na upravljanje dobile plaže povezane s njihovim hotelskim kompleksima.
Lani je ta županija ukupno zaradila 4,7 milijuna kuna, a najviše, 1,1 milijun kuna, platila je Maistra koja u koncesiji ima devet plaža na području Rovinja. Za razliku od Šibensko-kninske županije, u Istri prohodi od koncesija na plaže čine značajan dio ukupnih prihoda od koncesija na pomorskom dobru koji iznose oko 15 milijuna kuna.
Solidne prihode od plaža ostvaruje i Dubrovačko-neretvanska županija. Za 12 plaža u koncesiji, koju uglavnom plaćaju hoteli, uprihodi oko dva milijuna kuna.
preporučujemo
Pratite nas na društvenim mrežama
Najbitnije od bitnog
Newsletter tportala donosi tjedni pregled najbitnijih vijesti
Najbitnije od bitnog
Newsletter tportala donosi tjedni pregled najbitnijih vijesti