STJEPAN ŠTERC:

'Demografija nam je pred slomom, moramo vratiti iseljenike'

  • Autor: N.S./Hina
  • Zadnja izmjena 22.01.2016 14:33
  • Objavljeno 22.01.2016 u 14:33
Igor Gvozdanović, Stjepan Šterc, Ante Žigman, Danijel Nestić, Petar Vlaić

Igor Gvozdanović, Stjepan Šterc, Ante Žigman, Danijel Nestić, Petar Vlaić

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: ZSE

Hrvatska je pred demografskim slomom, a stanje bi se popravilo uz pronatalitetnu politiku po uzoru na razvijene zemlje Europe, ali i privlačenje iseljenika na povratak, rečeno je u petak na okruglom stolu Demografija i utjecaj na gospodarski rast i tržište kapitala, u organizaciji Akademije Zagrebačke burze

Profesor zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Stjepan Šterc upozorava kako je Hrvatska prema demografskim pokazateljima među najgorim zemljama na svijetu, s godišnjim demografskim minusom od 11.000 ljudi što bi uskoro moglo narasti na 15.000. On se zalaže za privlačenje povratka iseljenika.

’Neće nas izvući domicilno stanovništvo, moramo se spojiti s našim iseljeništvom. Može i iseljeništvo iz drugih država, ali to se onda treba raditi planski’, rekao je Šterc.

Smatra da od aktualnih migracijskih tokova Hrvatska ne može imati koristi, jer se radi o ogromnoj masi ljudi koja se kreće neplanski.

Političari po njegovim riječima moraju shvatiti da je ulaganje u demografsku obnovu ulaganje u budućnost i gospodarstvo. Razmišlja li se o demografskoj obnovi, ne bi se smjelo dogoditi da žene nakon porodiljskog ne dočeka radno mjesto, da nema mjesta u vrtićima i slično’, kaže Šterc.

Savjetnik u uredu guvernera Hrvatske narodne banke Ante Žigman ističe pak da se Hrvatska, želi li voditi bolju pronatalitetnu politiku, mora ugledati na najrazvijenije zemlje sjevera Europe gdje, uz ostalo, vrtići rade najmanje do sedam navečer i gdje su do viših razreda osnovne škole produženi dnevni boravci.

’Treba se raditi na tome da roditelji ne moraju razmišljati hoće li moći skrbiti za djecu’, kaže Žigman. Ujedno, upozorava da će uz aktualnu demografsku sliku do 2030. nestati radno stanovništvo veličine Zagrebačke županije dok će istovremeno u generaciju iznad 65 godina ući 200.000 novih ljudi, što je sadašnji broj stanovnika kompletne Istre.

Savjetnik na Ekonomskom fakultetu Danijel Nestić smatra pak da Hrvatskoj ne ide u prilog loš omjer broja umirovljenika i zaposlenih, a ukazuje i na nelogičnost prema kojoj od 1,2 milijuna umirovljenika njih samo 527.000 uživa punu starosnu mirovinu. Ne sumnja kako će se buduće generacije morati mnogo duže zadržavati na tržištu rada.

Pored glavne teme, dio okruglog stola bio je posvećen mirovinskim fondovima, odnosno mirovinskim stupovima. Svi su se složili kako bi ukidanje drugog mirovinskog stupa bilo ravno katastrofi. Predsjednik Uprave Erste društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Petar Vlaić objasnio je kalkulaciju prema kojoj se vidi koliko budućim umirovljenicima znači drugi stup.

’Recimo da je čovjek zaposlen na današnji dan, da će raditi 40 godina s prosječnom bruto plaćom od 7.800 kuna. On će kroz radni vijek izdvajati 15 posto za prvi mirovinski stup i tri puta manje, pet posto, za drugi. Nakon 40 godina, mirovina iz prvog stupa iznosit će mu 2.700, a iz prvog 2.300 kuna’, rekao je Vlaić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!