Norvežani su uvijek, i prije aktualne energetske krize, bili pri europskom vrhu s cijenama goriva. I sad je njihova 'košarica derivata' daleko skuplja nego kod nas. Tako litru eurosupera 95 plaćaju više od 17 kuna dok dizel košta gotovo 18 kuna. Za usporedbu, prije tri godine 95-icu su plaćali 12,35 kuna.

Njihovi susjedi Šveđani mogu se trenutno 'pohvaliti' najskupljim dizelom u Europi. Na benzinskim postajama litra ih košta čak 19,58 kuna dok benzin plaćaju 15,66 kuna. Švedski vozači za spremnik dizela od 50 litara moraju izdvojiti čak 980 kuna, što je za 360 kuna više nego kod nas.

Njemačka vlada je do početka rujna subvencionirala cijene goriva. Zatim je digla ruke i prepustila sve tržištu. Cijene su zbog toga osjetno skočile na trenutnih 15,21 kunu za litru benzina i 16,22 kune za dizel.

U našem bližem okruženju najjeftinije gorivo troše Crnogorci. Kod njih benzin košta 9,94 kune, a dizel 11,67 kuna.

Kad se uspoređujemo s ostalim susjednim državama, gorivo je povoljnije kod nas. Slovenci plaćaju litru benzina 10,65 kuna, a dizela 12,68 kuna. U Srbiji je još skuplje, benzin košta 11,29 kuna, a dizel 13,93 kune, što je za 1,6 kuna skuplje nego kod nas. Vozači u Bosni i Hercegovini plaćaju benzin 10,92 kune dok dizel toče za 12,42 kune.

Dobre vijesti za sve vlasnike vozila dolaze sa svjetskih tržišta, na kojima je cijena nafte prošloga tjedna znatno pala. Cijena barela na londonskom tržištu išla je dolje prošloga tjedna 6,4 posto, na 91,63 dolara, a na američkom tržištu barel je pojeftinio 7,6 posto, na 85,60 dolara.

Nakon što su tjedan dana prije skočile više od 10 posto, prošloga tjedna cijene nafte znatno su pale jer su trgovce zabrinule prognoze o mogućoj globalnoj recesiji koja bi značila slabiju potražnju za njome.