DHT kao godišnji skup turističke struke počeo je u četvrtak u Rovinju, okupio je oko 1200 sudionika, koji će u dva dana (9. i 10. studenoga) analizirati rezultate i trendove u turizmu, od kojih je najveći održivost, kojeg slijedi i reforma turizma s novom strategijom, ulaganjima bespovratnim sredstvima iz NPOO-a i drugih izvora te novi zakon o turizmu.

"Nadamo se da će zakon proći i skoro drugo čitanje u Saboru, a primjedbe i prijedloge još primamo i razmotrit ćemo sve. Takav zakon smo već ranije trebali imati, prije 10-15 godina, radili smo ga u suradnji i sa sektorom i znanosti. Uz sve drugo, cilj je doći do nužnog upravljanja turizmom, ali i cjelogodišnjeg turizma", naglasila je ministrica.

Za turizam 2030. u Hrvatskoj rekla je da ga vidi s više kvalitetnijeg smještaja i konkurentnosti te da se "veseli svim održivim projektima i destinacijama koje će sačuvati stare gradske jezgre, razviti nove turističke proizvode i otvarati radna mjesta". Istaknula je i kako se radi na 'jačanju' Hrvatske turističke kartice važne za domaće turiste zbog popusta koje mogu uz to ostvariti.

ADAC: Hrvatski turizam s dobrom perspektivom u Njemačkoj, ali oprez s cijenama

Ministrica Brnjac sastala se na DHT-u s predsjednikom za turizam njemačkog auto kluba ADAC Karlheinzom Jungbeckom, s kojim je prije dvije godine potpisala memorandum o suradnji s ADAC-om, koji uz ostale većinom provodi ispostava HTZ-a u Munchenu na čelu s Nerom Miličić, koja je istaknula važnost te suradnje zbog snage njemačkog tržišta ali i ADAC-a.

"ADAC ima 21,5 milijuna članova u Njemačkoj, a više od 80 posto Nijemaca vjeruje njihovim preporukama i ova suradnja je jako važna", kazala je Milićević, što je potvrdio i Jungbeck dodajući da je to "unikatna suradnja" i predviđajući dobru perspektivu hrvatskom turizmu s tog tržišta i za 2024.

Upozorio je pritom da su Nijemci sve osjetljiviji na cijene zbog porasta troškova života i kod njih te da bi Hrvatska trebala biti opreznija s cijenama, posebno u kampovima, odnosno da je povećanje opravdano samo ako to prati kvaliteta, koja je jako važna njemačkim turistima, najbrojnijima u Hrvatskoj.

Unatoč poskupljenjima ove i prošle godine, hrvatski kampovi s pet zvjezdica po ocjenama ADAC-a zadržali su visoko treće mjesto u Europi, iza Italije i Francuske/Monaka.

Jungbeck je najavio da će ADAC ministrici Brnjac u veljači 2024. na sajmu u Munchenu dodijeliti priznanje ADAC-a Kristofor medalju za poslovnu suradnju. Rekao je da je to priznanje do sada dobilo tek par ministara i iskazuje povjerenje i čast partnerima, na čemu se zahvalila i ministrica i direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Brnjac je suradnju s ADAC-om ocijenila odličnom i važnom i za turizam i za promet (Jadrolinija, autoceste i dr.) te će se ona nastaviti, uz obostrano uvažavanje održivih načela u zajedničkim projektima.

Tri gradonačelnika o zakonu o turizmu i ovlastima upravljanja destinacijom

"Nema turizma bez upravljanja destinacijom i tu moramo imati izvršnu ovlast da možemo raditi što treba, a nadamo se da će novi zakon o turizmu tome pridonijeti i brzim donošenjem pratećeg pravilnika inače će i to ostati samo slovo na papiru", poručio je s panela o održivosti rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga.

Slikovito je Paliaga pitao i "tko je ovdje lud? - ljudi nema, odlaze, a nama raste broj gradnji nekretnina", pri čemu je iznio podatak da je od oko 3.000 objekata koje je Rovinj legalizirao, oko 1.500 za iznajmljivanje turistima, te će opet s time imati problema jer je i kod njih već previše privatnog smještaja.

Udjel tog smještaja u Rovinju je 28 posto, a hotela tek 19 posto, dok su oko 50 posto kampovi, što je neodrživo i stoga će pokušati i zaustaviti daljnje 'bujanje' apartmana.

I njega, kao i druga dva gradonačelnika na panelu - dubrovačkog Matu Frankovića i pulskog Filipa Zoričića, zakon o turizmu raduje jer očekuju da će konačno omogućiti da lokalna samouprava određuje što, gdje i koliko treba od turističke ponude, posebice smještajne, a time će se boriti i protiv dalje apartmanizacije.

"Ne bi ništa nazvao zabranom, jer mi u Dubrovniku ništa ne zabranjujemo, ali radimo na regulaciji turizma, pa i smještaja i nećemo dopustiti nove apartmane nego očekujemo jačanje kvalitete postojećih. Udjel hotela u Dubrovniku je samo 25 posto, što je premalo, i Grad već godinama radi na održivosti, nastojeći i smanjiti gužve u ljetnim špicama i s kruzera. Dobro je da nam novi zakon daje i alate za upravljanje", istaknuo je Franković.

Osim smještaja, problemom je označio i uberizaciju tj. liberalizaciju taksi prometa, posebice u Splitu i Dubrovniku, u kojemu se od 2017. godine i 270 taksija do danas njihov broj povećao na čak 8.000, što je previše i stvara kaos i u prometu, ali se nadaju da će naći rješenje i za to.

Zoričić je najavio da se Pula više okreće kulturnom turizmu, ali i 'borbi' s apartmanima, otpadom i brigom za prostor.