'EU je zadnji put regulirala usluge na internetu prije dvadeset godina, a tada nije bilo ni YouTubea ni Twittera, a Zuckerberg je bio tinejdžer. U međuvremenu je utjecaj takvih platformi postao prevelik, a korisnici nezaštićeni. Trebamo urediti efikasna pravila kako bi se njihovo djelovanje učinilo transparentnim te povećala prava građana', rekla je Biljana Borzan, priopćili su iz Ureda ove hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu.

Navode kako čak 98,5 posto prihoda Facebooka i 83,3 posto prihoda Googlea se ostvaruje oglašavanjem.

'Građani često nisu svjesni koliko velike platforme profitiraju na našim podacima, raspoloženjima, zdravstvenim stanjima, interesima i slično. Često mi se žale da su jednom pogledali neki proizvod i sad im stalno iskaču 'reklame' za taj isti proizvod. Takvo oglašavanje je vrlo netransparentno, a ljudi nerijetko ni ne znaju da su meta personaliziranih oglasa. Da nas netko tako prati na ulici bilo bi ilegalno, ali na internetu je sad sve dopušteno', kaže Borzan koja se zalaže da se takvi oglasi zabrane ili barem budu isključeni ukoliko korisnik ne odluči drugačije.

Borzan se zalaže da se takvi oglasi zabrane ili bar budu isključeni ukoliko korisnik ne odluči drugačije. Apple je nedavno omogućio korisnicima da isključe praćenje za neke aplikacije te je čak 97 posto korisnika iskoristilo tu opciju.

'U situaciji globalne pandemije na internetu se rasplamsao niz teorija zavjere. Neki građani nisu svjesni da ako kliknu na jedan takav sadržaj, češće će im se prikazivati slični sadržaji i da je to posljedica 'praćenja', a ne relevantnosti tih sadržaja. Takvi algoritmi imaju iznimno loš utjecaj na ranjive populacije, primjerice ovisnike, djecu, starije ili bolesne', kaže Borzan.