istraživanje HNB-a

Banke klimatske promjene još ne doživljavaju kao ozbiljnu prijetnju poslovanju

  • Autor: L. F./Hina
  • Zadnja izmjena 29.04.2021 15:27
  • Objavljeno 29.04.2021 u 15:26
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Banke klimatske promjene uglavnom još ne doživljavaju kao trenutnu i ozbiljnu prijetnju po njihovo poslovanje, pokazalo je istraživanje HNB-a o pogledu banaka u Hrvatskoj na klimatske i okolišne rizike predstavljeno u četvrtak.

Istraživanje je predstavljeno u sklopu internetske konferencije "Uloga banaka u ozelenjivanju naših gospodarstava" (The Role of Banks in Greening our Economies), u organizaciji Hrvatske narodne banke (HNB) i Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD).

Provedeno je među 20 hrvatskih banaka, a između ostalog je pokazalo da banke klimatske promjene ne doživljavaju kao trenutnu i ozbiljnu prijetnju po njihovo poslovanje.

Tako je tek jedna banka odgovorila da će te promjene imati generalno značajan utjecaj na hrvatski bankovni sustav, 11 banaka ocijenilo je da će taj utjecaj biti umjeren, a osam da će biti neznačajan.

Tek dvije banke u sklopu svoje poslovne strategije imaju i strategiju vezanu za klimatske promjene, izražavaju zabrinutost oko rizika te anticipiraju eventualne promjene regulatornog okvira. S druge strane, 15 banaka je reklo da čeka regulatore da naprave prve korake po tom pitanju, na pitanje o materijalizaciji rizika deset banaka je ustvrdilo da smatra da se oni neće materijalizirati u skorijoj budućnosti, dok je 11 banaka odgovorilo da ne pridodaje veću važnost izloženosti klimatskim i okolišnim rizicima po njihov portfelj. 

Fizički rizik podrazumijeva financijski utjecaj klimatskih promjena, a na njega je u Hrvatskoj posebice ranjivo pet sektora - turizam, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i distribucija energije, a više od četvrtine izloženosti hrvatskih banaka prema nefinancijskim institucijama odnosi se na te sektore, od čega se većina financiranja odnosi na sektor turizma, pokazalo je istraživanje.

No, nijedna banka dosad nije kvantitativno procijenila svoju izloženost prema klimatskim i okolišnim rizicima, a zašto je tome tako banke između ostalog navode izostanak pouzdanih podataka i metodologije, kao i kvalificiranog osoblja.

Kao sektore s najvišim rizikom od klimatske tranzicije banke izdvajaju sektor prijevoza i prometa, zatim poljoprivredu, sektor motornih vozila, energije i naftnih proizvoda, kao i građevinski sektor, no unatoč tome, još nisu počele analizirati svoju izloženost prema klijentima iz tih sektora.

Većina banaka prepoznaje prilike koje donosi tranzicija na niskougljično gospodarstvo, pa ih tako tri četvrtine smatra da bi mogle imati koristi od te tranzicije putem financiranja "zelenih" projekata, no samo devet banaka je odgovorilo da nudi neki "zeleni" proizvod svojim klijentima, poput zajmova za energetsku obnovu zgrada ili kupnju električnih vozila.

Vujčić: Biti budan oko svih rizika koji mogu ugroziti stabilnost financijskog sustava

Guverner HNB-a Boris Vujčić u uvodnom je obraćanju ustvrdio da su i HNB i EBRD prepoznale svoju odgovornost za stavljanje naglaska na ulogu banaka u klimatskoj tranziciji.

Podsjetio je na Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz 2015. godine, koji je naposljetku ukupno ratificiralo 189 zemalja, a koji je pred sebe stavio ambiciozne ciljeve oko smanjenja emisija stakleničkih plinova i sprječavanja daljnjeg globalnog zagrijavanja.

Apostrofirao je i važnost Mreže za ozelenjivanje financijskog sustava (engl. Network for Greening of the Financial System - NGFS), koju je radi definiranja zajedničkog pristupa 2017. uspostavilo osam središnjih banaka i regulatora, a koja u svom članstvu trenutno broji 89 središnjih banaka i regulatora i 13 promatrača, između ostalih i Europsku središnju banku (ESB), MMF i Svjetsku banku.

Vujčić je rekao da oko NGFS-a angažirani veliki intelektualni i analitički napori, a između ostalog nudi upute kako uključiti klimatske i okolišne rizike u sve sfere središnjeg bankarstva.

Guverner HNB-a je poručio kako nije upitno da klimatske promjene i devastacija prirode donose rizike koji, ako se materijaliziraju, mogu ozbiljno negativno utjecati na živote ljudi i na gospodarstva. 

"Zadaća središnjih banaka je da budu budne oko svih rizika koji mogu ugroziti stabilnost financijskog sustava", izjavio je, dodajući da središnji bankari imaju obvezu razumijevanja tih rizika, kao što se moraju pobrinuti da i sudionici u financijskom sustavu jednako budu svjesni tih rizika, kako bi u skladu s time donosili odluke i poslovne strategije.

Prilagođavanje kimatskim promjenama nema alternative, ustvrdio je Vujčić, na kraju citirajući australskog političara Boba Browna: Budućnost će ili biti zelena ili je neće biti!

Malige iz EBRD-a: Prilika za postpandemijski oporavak temeljen na niskougljičnoj tranziciji

Glavni direktor Financijskih institucija EBRD-a Francis Malige poručio je da sprječavanje jačanja klimatskih promjena zahtijeva ogromne količine kapitala. Stoga, cijeli financijski sektor mora imati usklađen pristup financiranju potreba realnog gospodarstva, a kako bi postojala nada u ispunjenje cilja o svijetu koji bi do 2050. bio neutralan kada su u pitanju emisije ugljika, rekao je.

Ustvrdio je da iskustva iz pandemijske krize mogu biti primjenjiva i na globalnu krizu vezanu za klimatske promjene.

"Imamo rijetku priliku podržati postpandemijski oporavak koji se temelji na niskougljičnoj tranziciji i koji gradi otpornost na rizike koje donose klimatske promjene. Ubrzane pandemijskom krizom, 'zelena' ulaganja su postala nužnost", ustvrdio je Malige.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!