Nakon što su poduzetnici Lucijan Carić i Leon Juranić, suvlasnici IT kompanije Defence Code, odbili nominaciju za nagradu Hrvatske gospodarske komore (HGK) Zlatna kuna, na društvenim mrežama i u ostalom javnom prostoru povele su se debate koje manjim ili većim intenzitetom traju godinama. Ključno je pitanje treba li ukinuti Hrvatsku gospodarsku komoru ili barem članstvo u njoj učiniti dobrovoljnim
'To je stvar temeljnih principa, časti i poštenja, nas se ne može kupiti kanapeićima i Freixenetom i nismo od onih koji će se jedan dan buniti protiv Komore, a drugi dan slikati s barba Lukom Banja Lukom i služiti mu kao PR i 'odlučivati' po raznim komisijama i odborima parazitske institucije čiji su prisilni članovi', napisao je Carić nakon odbijanja nominacije, misleći na predsjednika HGK Luku Burilovića koji, podsjetimo, ima diplomu s Univerziteta za poslovne studije u Banjoj Luci, u čije je diplome i poslovne prakse sumnje izrazio i predsjednik RS-a Milorad Dodik.
vezane vijesti
-
![Vlada odbila ukidanje članarina u HGK-u i HOK-u dok komore ne ojačaju vlastite prihode. Provjerili smo koliko su one ovisne o članarinama i može li se to uopće ostvariti]()
Vlada odbila ukidanje članarina u HGK-u i HOK-u dok komore ne ojačaju vlastite prihode. Provjerili smo koliko su one ovisne o članarinama i može li se to uopće ostvariti
-
![Petrov o ukidanju članarina HOK-u i HGK-u: To je vrhunski primjer bahatosti i odcijepljenosti od stvarnosti i članstva]()
Petrov o ukidanju članarina HOK-u i HGK-u: To je vrhunski primjer bahatosti i odcijepljenosti od stvarnosti i članstva
-
![HGK ukida članarine za tvrtke kojima je ograničeno poslovanje]()
HGK ukida članarine za tvrtke kojima je ograničeno poslovanje
Vlada je prošli mjesec odbila prijedlog ukidanja obveznog plaćanja članarine za gospodarsku i obrtničku komoru s obrazloženjem da to opterećenje nije preveliko. Tportal je u velikoj analizi provjerio koliko komore ovise o nametnutim članarinama, iz koje se jasno vidi da HGK bez obveznog članstva ne bi potrajao dugo na tržištu, zbog čega vas i pitamo treba li je ukinuti ili se tradicija mora nastaviti.
Podsjetimo, nakon preuzimanja HGK 2015. aktualni predsjednik Luka Burilović uspješno se odupro inicijativama za ukidanje obveznog članstva, u kojima je prednjačio tadašnji ministar poduzetništva u vladi Zorana Milanovića Gordan Maras.
Burilović se suprotstavio napadima zagovornika ukidanja obveznog članstva obećanjem da će povećati vlastite prihode uvođenjem novih i unapređenjem postojećih komercijalnih usluga, što bi postupno trebalo omogućiti prelazak na dobrovoljno članstvo. U prvoj godini mandata Burilović je planirao povećati vlastite prihode za čak 75 posto (s 8,3 na 14,5 milijuna kuna).
Međutim HGK se nije proslavio u komercijalnim vodama pa su ambiciozni planovi brzo splasnuli. Pokazalo se da novi servisi (pregled međunarodnih javnih natječaja, pružanje informacija za izlazak na inozemna tržišta i sl.), osmišljeni u HGK-u, poduzetnicima nisu dovoljno atraktivni da bi za njih izdvojili novac. Umjesto velikog rasta komercijalnih prihoda, u 2015. zabilježen je njihov pad od 10 posto. Udio vlastitih prihoda u odnosu na prihode od članarina do danas je ostao minoran. U 2019. godini od 234,5 milijuna kuna ostvarenih ukupnih prihoda tek 11,8 milijuna kuna ili pet posto došlo je od prodaje vlastitih usluga. Istodobno, članarine i donacije iz proračuna generirali su 177,2 milijuna kuna ili 75 posto budžeta HGK.
HGK je prošli mjesec ukinuo plaćanja članarina za tvrtke i sektore pogođene koronakrizom. Prema samoj odluci, članarina je ukinuta za tvrtke iz 20-ak djelatnosti, među kojima su restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane i pića, gradski i prigradski prijevoz, fitnes centri, obrazovanje i poučavanje u području sporta, rekreacije i kulture. Ta mjera ostaje na snazi do kraja godine.
