PRIJEDLOG oporbe

Vlada odbila ukidanje članarina u HGK-u i HOK-u dok komore ne ojačaju vlastite prihode. Provjerili smo koliko su one ovisne o članarinama i može li se to uopće ostvariti

  • Zoran Korda
    Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 23.11.2020 17:42
  • Objavljeno 23.11.2020 u 17:42
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Vlada je odbacila prijedlog ukidanja obveznog plaćanja članarine za gospodarsku i obrtničku komoru s obrazloženjem da to opterećenje nije preveliko. Provjerili smo koliko komore ovise o nametnutim članarinama i kako se nose s koronakrizom u kojoj su ostale bez značajnog dijela sredstava

Klub zastupnika Mosta uputio je početkom listopada u saborsku proceduru prijedloge izmjena Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori i Zakona o obrtu, kojima se predviđa ukidanje obveznog članstva. U Mostu smatraju da bi HGK trebao funkcionirati po anglosaksonskom modelu, odnosno kao poduzeće koje bi zarađivalo svojim radom, primjerice prodajom podatkovnih paketa.

Mostova inicijativa samo je jedan u nizu pokušaja da se poduzetnici oslobode ovog parafiskalnog nameta. Međutim Vlada je na prošlotjednoj sjednici odbacila njihove prijedloge, što znači da ni ovoga puta od ukidanja obveze protiv koje se izjasnilo više od 90 posto poduzetnika vjerojatno neće biti ništa.

Zadržavanje obveze plaćanja komorskih članarina Vlada je opravdala činjenicom da su njima povjerene brojne javne usluge, poput vođenja Upisnika o izdavanju i distribuciji tiska, vođenja Imenika agenata posredovanja u prometu nekretnina, izdavanja ovjerenih izvadaka iz Registra posrednika u prometu nekretnina, usklađivanja voznih redova linijskog prijevoza putnika u cestovnom prometu itd.

'Vlada Republike Hrvatske smatra da se inicijativi ukidanja obveznog članstva u HGK-u treba pristupiti s dužnom pažnjom, uz odgovarajuću procjenu oportunosti takve odluke u određenom vremenu, kako zbog javnopravnog karaktera komora i javnih ovlasti koje su na iste prenesene, tako i zbog činjenice da je prijelaz na dobrovoljno članstvo opcija za koju je potrebno ispuniti preduvjete, prije svega u smislu postupnog povećanja prihoda iz vlastitih aktivnosti koje će osigurati daljnji nesmetan rad Komore', naglasio je ministar Tomislav Ćorić prilikom obrazlaganja negativnog mišljenja na prijedloge zakonskih izmjena.

Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HGK

Podsjetimo, nakon preuzimanja HGK 2015. godine aktualni predsjednik Luka Burilović uspješno se odupro inicijativama za ukidanje obveznog članstva, u kojima je prednjačio tadašnji ministar poduzetništva u vladi Zorana Milanovića Gordan Maras.

Burilović se suprotstavio napadima zagovornika ukidanja obveznog članstva obećanjem da će povećati vlastite prihode uvođenjem novih i unapređenjem postojećih komercijalnih usluga, što bi postupno trebalo omogućiti prelazak na dobrovoljno članstvo. U prvoj godini mandata Burilović je planirao povećati vlastite prihode za čak 75 posto (s 8,3 na 14,5 milijuna kuna).

Međutim HGK se nije proslavio u komercijalnim vodama pa su ambiciozni planovi brzo splasnuli. Pokazalo se da novi servisi (pregled međunarodnih javnih natječaja, pružanje informacija za izlazak na inozemna tržišta i sl.), osmišljeni u HGK-u, poduzetnicima nisu dovoljno atraktivni da bi za njih izdvojili novac. Umjesto velikog rasta komercijalnih prihoda, u 2015. zabilježen je njihov pad od 10 posto.

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Udio vlastitih prihoda u odnosu na prihode od članarina do danas je ostao minoran. U 2019. godini od 234,5 milijuna kuna ostvarenih ukupnih prihoda tek 11,8 milijuna kuna ili pet posto došlo je od prodaje vlastitih usluga. Istovremeno, članarine i donacije iz proračuna generirali su 177,2 milijuna kuna ili 75 posto budžeta HGK.

Slična situacija je i u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Prihodi su im, prema izvješću za 2019. godinu, iznosili 22,4 milijuna kuna, pri čemu su komercijalne aktivnosti donosile tek 1,4 posto (321,2 tisuće kuna), a članarine i donacije iz proračuna pokrivale su 75 posto (17 milijuna kuna) budžeta. Pritom su prihodi od prodaje pali za devet posto, a oni od članarina porasli za 9,4 posto.

  • +17
  • +14

Koronavirus je ozbiljno uzdrmao i poslovanje komora

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Dolazak koronakrize uzdrmao je i poslovanje komora. HGK je ove godine planirao prihode od 233 milijuna kuna, a od obvezne članarine koje plaćaju sve tvrtke što posluju u Hrvatskoj trebalo je doći oko 70 posto ili 165 milijuna kuna. No gašenje brojnih poduzeća i obrta te tromjesečni moratorij na plaćanje članarine prouzročili su financijske probleme.

Zbog osjetnog pada prihoda Burilović je ljetos najavio reorganizaciju poslovanja i otpuštenje 30 posto zaposlenih. 'To nije lagan posao, nije ni lako nikome dati otkaz, ali nažalost situacija je takva da je to neminovno', rekao je šef HGK.

Kako su se komore prilagodile novim okolnostima, nismo uspjeli doznati jer na naš upit o ukidanju članarina te o provedenim mjerama reorganizacije i smanjenja broja zaposlenih do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!