Pad aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu u ovoj godini bit će snažniji no što se službeno prognozira a proračunski manjak bit će gotovo dvostruko veći od aktualne ciljane razine, pokazalo je u četvrtak objavljeno istraživanje koje agencija Reuters provodi među hrvatskim analitičarima svako tromjesečje.
Rezultati tog ispitivanja, objavljeni u Reutersovom poslovnom-financijskom servisu, pokazuju također da 10 anketiranih analitičara u 2010. očekuje tek blagi oporavak a podijeljeni su oko toga hoće li Hrvatska uspjeti prebroditi teško razdoblje bez pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju su neke zemlje u regiji već zatražile.
'"Hrvatska se još može izvući bez pomoći MMF-a ali je njezin manevarski prostor sve uži', kazao je Goran Šaravanja iz Zagrebačke banke.
Od osam analitičara koji su odgovorili na pitanje hoće li Hrvatska zatražiti pomoć MMF-a, pet ih je ocijenilo da se to vjerojatno neće dogoditi a trojica su tu opciju ocijenila vjerojatnom.
Ovog je mjeseca Sabor usvojio prijedlog smanjenja proračuna kojim je predviđen pad aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu od 2,0 posto i proračunski manjak u visini 1,6 posto BDP-a.
Anketirani analitičari, navodi dalje Reuters, prognoziraju pak u ovoj godini pad hrvatskog BDP-a u prosjeku za 3,1 posto a manjak u proračunu u visini 3,0 posto BDP-a.
'Pokazatelji govore o značajnom padu potrošnje i ulaganja u prvom tromjesečju. Privatni sektor je ozbiljno pogođen te se čini očitim da će pad aktivnosti biti oštriji', kazao je Hrvoje Stojić, analitičar u Hypo Group Alpe Adria.
Hrvatsko gospodarstvo zadnji je put zabilježilo pad aktivnosti u 1999. Posljednjih godina raslo je po stopi od oko 4,0 posto na godinu, podupirano potrošnjom kućanstava, državnim ulaganjima i prihodima od turizma, kaže se dalje u izvješću Reutersa.
Od turizma se ove godine očekuje da će biti ključni faktor u ublaživanju negativnog gospodarskog rasta a dužnosnici kažu da očekuju tek manji pad prihoda u usporedbi s lanjskim rekordnim prihodima od turizma koji je Hrvatskoj, zemlji kandidatu za EU, priskrbio 7,0 milijardi eura.
'I dalje smatram da je moguće da pad aktivnosti ne bude tako snažan, budući da ni prošlogodišnji rast od 2,4 posto nije bio presnažan', kazao je Ante Babić iz neovisnog ekonomskog think-tanka. 'Turistička sezona mogla bi biti dobra a i dalje su u planu neki veliki infrastrukturni projekti', tumači on.
Analitičari obuhvaćeni Reutersovim ispitivanjem u idućoj godini očekuju blagi oporavak hrvatskog gospodarstva, uz procijenjenu stopu rasta od 0,4 posto. Ustvrdili su međutim da bi hrvatska Vlada, koja se idući mjesec sprema izdati euroobveznice po prvi put u posljednjih pet godina, mogla suočiti s prenapregnutim državnim financijama, ponajprije ako turizam podbaci.
To bi moglo primorati Vladu da započne pregovore s MMF-om ili poduzme nove mjere smanjenja potrošnje nakon ljeta, stoji dalje u Reutersovoj anketi.
'Novi bi rebalans proračuna mogao biti neizbježan neovisno o turističkoj sezoni , budući da će usporavanje aktivnosti u gospodarstvu rezultirati manjim prihodima u državnoj blagajni. Taj će se manjak produbiti jer će Vlada teško moći rezati potrošnju koliko bude potrebno', kazala je Marina Tkalec iz zagrebačke brokerske tvrtke InteCapital.
Analitičar Stojić ustvrdio je kako bi proračunski manjak mogao čak premašiti 5,0 posto BDP-a i primorati hrvatsku vladu da krene u potragu za svježim kapitalom na jesen. 'To bi moglo biti određena kombinacija pozajmljivanja od MMF-a i određenih fondova u EU'.
Analitičari većinom očekuju da će se Hrvatska priključiti EU 2012. i usvojiti euro tri godine nakon toga. Većina očekuje i da će središnja banka uspjeti držati pod kontrolom deprecijacijske pritiske na kunu, navodi dalje Reuters. Pad priljeva 'čvrste valute' izložio je kunu deprecijacijskim pritiscima, a anketirani analitičari procjenjuju da će u prosincu ove godine tečaj kune iznositi 7,56 kuna za euro, objavila je agencija Reuters.
