pod mikroskopom

Allianz objavio izvješće o globalnom bogatstvu; glavni analitičar poručio u što trebamo ulagati novac

  • Autor: I. Ba.
  • Zadnja izmjena 07.10.2021 10:59
  • Objavljeno 07.10.2021 u 10:59
Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Izvor: EPA / Autor: MAURITZ ANTIN

Allianz je predstavio dvanaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu, koje stavlja pod mikroskop imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja. Globalna financijska imovina povećala se za 9,7 posto u 2020. te prvi put dosegnula magičnih 200 bilijuna eura

Godina 2020. bila je godina golemih oprečnosti. Pandemija bolesti COVID-19 uništila je milijune života i sredstava za život, a svjetsko je gospodarstvo potonulo u najveću recesiju od Drugoga svjetskog rata. Istodobno su monetarne i fiskalne politike mobilizirale nezamislive svote kako bi podržale gospodarstvo, tržišta i ljude. U tome su bile uspješne: prihodi su stabilizirani, a burze su se brzo oporavile. Uz takve pozitivne okolnosti, bogatstva kućanstava uspjela su pregrmjeti krizu izazvanu pandemijom bolesti COVID-19: Globalna financijska imovina[1] povećala se za 9,7 % u 2020. te prvi put dosegnula magičnih 200 bilijuna eura, priopćili su iz Allianza.

Ušteđevina je bila glavni pokretač: Budući da su zatvaranja drastično smanjila prilike za potrošnju, pojavio se globalni fenomen „prisilne štednje“. Svježa je ušteđevina skočila za 78 % na 5,2 bilijuna eura u 2020., što je apsolutni rekord. Priljevi u bankovne depozite – osnovna opcija prisilne ušteđevine, kojom se nepotrošeni dohodak jednostavno ostavlja na bankovnom računu – gotovo je utrostručen (+187 %). Bankovni depoziti činili su pola ili više svježe ušteđevine na svim uključenim tržištima. To je rezultiralo time da su bankovni depoziti diljem svijeta prvi put rasli po dvostrukoj stopi od 11,9 %; prethodna najveća stopa rasta bila je 8 % za financijske krize 2008. Dok su vrijednosni papiri klase imovine – potaknuti jakim burzama – narasli za 10, 9 %, sredstva osiguravateljskih i mirovinskih fondova imala su mnogo slabiji rast, od tek 6,3 %.

Cijepljeni

Unatoč sporijem početku, unatoč stalnim uskim grlima u svjetskoj trgovini i unatoč tomu što su novi sojevi virusa nametali nove restrikcije, globalni BDP snažno će porasti u 2021., a pokrenut će ga kampanja cijepljenja koja će omogućiti gospodarstvima da se ponovno otvore i vrate se (djelomično) u normalu. Štoviše, labave monetarne politike i velikodušna fiskalna potpora ostat će na snazi. Ishod za štediše diljem svijeta? Osim bilo kakvih većih korekcija na burzi, 2021. bi trebala biti još jedna dobra godina za štediše, s ukupnim globalnim rastom financijske imovine od oko 7 %.

„Glavni su brojevi vrlo impresivni“, izjavio je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza.

'No trebali bismo kopati malo dublje. Većina kućanstava zapravo nije štedjela, nego je jednostavno stavila svoj novac sa strane. Sav taj neiskorišten novac na bankovnim računima samo je protraćena prilika. Umjesto toga, kućanstva bi trebala uložiti u svoje mirovine i prelazak na obnovljive izvore energije te tako omogućiti društvu da ovlada izazovima koji nas očekuju, poput klimatskih i demografskih promjena. Počnu li s vremenom kućanstva ponovno trošiti ili ulagati taj novac, bojim se da će on završiti u ‘osvetničkoj potrošnji’ i da će tako samo pogodovati inflaciji. Prijeko nam je potrebna nova ‘kultura štednje’.'

Dugi COVID

U 2020. financijska je imovina na tržištima u nastajanju (+13,9 %) opet rasla brže nego na razvijenim tržištima (+10,4 %) te se tako poslije tri godine vratila na poznate uzorke rasta. Rezultat toga jest da se jaz između bogatih i siromašnih zemalja ponovno ponešto smanjio. Stoga se čini da je na neko vrijeme zaustavljen preokret trenda ponovnog udaljavanja siromašnijih zemalja od bogatijih, koji smo dijagnosticirali lani. No još je (previše) prerano da proglasimo čistu situaciju. Iako su mnoge zemlje u razvoju imale dobar uspjeh u prvoj godini pandemije, postoje naznake da bi dugotrajne posljedice i izazovi – od nedovoljne procijepljenosti i rekonfiguriranih lanaca opskrbe do digitalnih transformacija i prelaska na obnovljive izvore energije – primarno mogli utjecati na siromašnije zemlje.

Isto se može reći i za nacionalnu raspodjelu bogatstva. Dok se nacionalni srednji sloj posljednjih godina smanjio jer je njihov udio u ukupnome nacionalnom bogatstvu u mnogim zemljama opao, barem 2020., čini se da su se neizmjerni socijalni transferi uspješno suprotstavili daljnjem udaljavanju od bogatih slojeva. No ta sretna okolnost možda ne potraje kad istekne državna potpora i kad se ponovno počnu osjećati izravni učinci krize – gubitak milijuna radnih mjesta. Štoviše, kriza je dovela i do znatnog pogoršanja školskog obrazovanja. Stoga je vrlo vjerojatno da će kriza zbog pandemije bolesti COVID-19 još više učvrstiti društvenu nepokretljivost. Postupno nestajanje srednjeg sloja samo je privremeno zaustavljeno.

'Pandemija je mnogo veći izazov za siromašnije zemlje', prokomentirala je Patricia Pelayo Romero, suautorica izvješća.

'Vrlo je vjerojatno da će bolest COVID-19 priječiti gospodarski razvoj u toj skupini zemalja mnogo dulje nego na razvijenim tržištima. No pravi će izazov doći poslije: Te će se zemlje naći u postpandemijskom svijetu koji će im uvelike otežati da iskažu svoje komparativne prednosti na provjeren način, ako uzmemo u obzir trajne promjene u tehnologijama, politici i načinima života. To postupno zatvaranje globalnog jaza u bogatstvu, koje je obilježilo posljednja desetljeća, više se neće moći uzimati zdravo za gotovo.'

Hrvatska: Solidan rast financijske imovine od 5,3 %

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je za 5,3 % u 2020. godini. Glavni su pokretač bili bankovni depoziti, koji čine gotovo polovicu sve financijske imovine, koji su narasli za 7,2 %, što je najveće povećanje od 2008. To je potaknuto rekordnim priljevima svježih ušteđevina koji su u 2020. skočili za 118 %. Drugi veliki pobjednik 2020. bila su sredstva osiguravateljskih i mirovinskih fondova, koja su porasla za 8,3 %, djelomično zahvaljujući kamatnim stopama u padu. Vrijednosnice su pak opale za 3,4 %, što odražava loš učinak hrvatske burze i činjenicu da hrvatski štediše – u usporedbi s većinom susjednih zemalja – izbjegavaju ulaganja u tržišta kapitala.

Obveze su se povećale za samo 2,7 %, manje od polovice povećanja prethodne dvije godine. Kako se ekonomska proizvodnja u 2020. smanjila, omjer duga (obveze u % BDP-a) skočio je na 41 %, što je četvrti najviši omjer u regiji poslije onih Slovačke (51 %), Estonije (46 %) i Češke (42 %). Na kraju, neto financijska imovina porasla je za 6,3 %. S neto financijskom imovinom po stanovniku od 12 510 eura, Hrvatska na ljestvici najbogatijih zemalja zauzima 32. mjesto (financijska imovina po stanovniku, vidi tablicu za prvih 20). Tako je Hrvatska šesta najbogatija zemlja u regiji, zauzevši mjesto ispod Slovenije (25.), Češke (26.), Estonije (27.), Mađarske (30.) i Litve (31.) – ali prilično iznad Bugarske (35.), Poljske (37.), Slovačke (38.) i Rumunjske (40.). Budući da su mnoge europske zemlje poput Italije, Francuske, Belgije i Velike Britanije dramatično pale na ljestvici od 2000., prvih deset zemalja nije kao 2000.: sad su to pretežno skandinavske i azijske zemlje – no SAD i Švicarska i dalje su nadmoćno u vrhu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!