Umjetna inteligencija mogla bi postati jedan od razloga novog poskupljenja automobila
Nagla izgradnja podatkovnih centara povećala je potražnju za memorijskim čipovima, a automobilska industrija sada se za ograničene količine mora natjecati s tehnološkim divovima.
Nakon velikih problema s poluvodičima tijekom pandemije, automobilskoj industriji prijeti nova kriza s čipovima. Ovoga puta glavni uzrok nisu zatvorene tvornice i poremećeni transportni pravci, već ubrzani razvoj umjetne inteligencije.
Podatkovni centri potrebni za razvoj i rad AI sustava troše goleme količine memorije. Proizvođači čipova zato sve veći dio kapaciteta usmjeravaju na HBM, odnosno memoriju visoke propusnosti, koja se koristi u naprednim AI procesorima i donosi znatno veću zaradu od komponenti namijenjenih automobilskoj industriji.
Posljedica je manja dostupnost klasičnih DRAM memorijskih čipova i snažan rast njihovih cijena. Prema najnovijim podacima, cijene pojedinih DRAM čipova sada su i do šest puta više nego prije godinu dana.
Moderni automobili bez njih ne mogu
DRAM služi za privremenu pohranu i brzu obradu podataka, a nalazi se u sve većem broju automobilskih sustava. Koriste ga multimedijski zasloni, digitalne instrumentne ploče, navigacija, sustavi pomoći vozaču, kamere, senzori te brojne druge funkcije u kabini.
Problem se zato ne odnosi samo na električne automobile. Čipovima su pretrpani i novi benzinski, dizelski i hibridni modeli, posebice oni opremljeni naprednim sigurnosnim i multimedijskim sustavima.
Automobilska industrija trenutačno troši oko deset posto svjetske proizvodnje DRAM memorije. AI sustavi i podatkovni centri već troše približno 32 posto, a njihov bi udio do 2028. mogao dosegnuti čak 48 posto.
To bi značilo da bi gotovo polovica svjetske proizvodnje takvih čipova odlazila na potrebe umjetne inteligencije, dok bi se proizvođači automobila, računala, mobitela i ostalih uređaja borili za preostale količine.
GM već očekuje rast cijena
General Motors očekuje da će mu troškovi materijala, logistike i DRAM čipova ove godine porasti između 1,5 i dvije milijarde dolara. Iz tvrtke nisu otkrili koliko se tog iznosa izravno odnosi na memorijske čipove, ali upozoravaju da bi pritisak mogao dodatno porasti tijekom druge polovice godine.
GM je zbog toga promijenio i svoju prognozu za sjevernoameričko tržište. Umjesto stagnacije ili blagog pada, sada očekuje da će prosječne cijene njegovih novih vozila ove godine porasti za 0,3 posto. U tvrtki rast troškova čipova nazivaju 'chipflation', odnosno inflacijom čipova.
Posljedice su već vidljive i u Kini. BYD je cijene određenih dodatnih sustava pomoći vozaču povećao za 20 posto, što je objasnio znatnim rastom cijena memorije na svjetskom tržištu.
Proizvođači pokušavaju osigurati zalihe
General Motors, Ford i nekoliko velikih proizvođača automobilskih dijelova sklopili su dugoročne ugovore s američkim proizvođačem memorije Micronom kako bi si osigurali potrebne količine čipova.
Volkswagen, BMW, Stellantis i Renault zasad ne najavljuju smanjenje proizvodnje. Tvrde da su nakon iskustva iz pandemije ojačali dobavne lance i pripremili različite mogućnosti za slučaj nestašice.
Ipak, tržištem DRAM memorije dominiraju Samsung, SK Hynix i Micron, koji zajedno kontroliraju gotovo 90 posto svjetske ponude. Izgradnja novih tvornica traje godinama, pa se pritisak na cijene neće brzo smanjiti.
Rast cijena čipova sam po sebi možda neće izazvati dramatično poskupljenje svakog automobila. Međutim, u kombinaciji s većim troškovima energije, sirovina, prijevoza i razvoja novih tehnologija mogao bi postati još jedan račun koji će proizvođači na kraju pokušati prebaciti na kupce.