Nerijetko se na autocesti može primijetiti kako električni automobili voze desnom trakom i brzinom osjetno nižom od maksimalno dopuštene. Mnogima to djeluje neobično, ali iza takvog načina vožnje često stoji vrlo jednostavna računica - veća brzina znači i znatno veću potrošnju, a samim time i manji doseg.
Kod klasičnih automobila odavno je poznato da je najštedljivija vožnja uglavnom oko 80 km/h. Kada je riječ o električnim vozilima, logika je slična, ali su posljedice povećanja brzine još izraženije. Upravo zato dio vozača svjesno bira sporiji tempo kako bi iz jedne baterije izvukao što više kilometara.
vezane vijesti
Koliko razlika doista može biti, pokazao je youtuber s britanskog kanala Carwow, koji je u stvarnim uvjetima testirao Teslu Model Y pri nekoliko različitih konstantnih brzina.
Test je odradio na istoj ruti dugoj 50 kilometara, vozeći 81, 96, 113 i 129 km/h. Na temelju dobivenih podataka izračunao je prosječnu potrošnju, mogući doseg te vrijeme potrebno za put od 302 kilometra. U izračunu je koristio korisni kapacitet baterije od 75 kWh.
Rezultati su jasno pokazali ono što vozači električnih automobila već dobro znaju - razlike u potrošnji i dosegu pri različitim brzinama mogu biti iznimno velike.
Najštedljivijom se pokazala vožnja od 81 km/h. Potrošnja je iznosila 14 kWh na 100 kilometara, što bi u teoriji značilo doseg od približno 536 kilometara. No takva štednja ima i svoju cijenu - za put od nešto više od 300 kilometara trebalo bi oko četiri sata.
Pri brzini od 96 km/h potrošnja raste na 15,5 kWh/100 km, a procijenjeni doseg pada na oko 483 kilometra. Istodobno se vrijeme putovanja skraćuje na razumnijih tri sata i 20 minuta.
Kad brzina poraste na 113 km/h, potrošnja se penje na 18,8 kWh/100 km, dok doseg pada na oko 400 kilometara. Ista dionica tada se prolazi za manje od tri sata, što je već tempo na koji su navikli vozači automobila s benzinskim ili dizelskim motorima.
Najveći udar na doseg vidljiv je pri 129 km/h. U tom slučaju potrošnja skače na čak 22,8 kWh/100 km, a doseg se spušta na otprilike 328 kilometara. Putovanje jest kraće i traje oko dva i pol sata, ali cijena takve vožnje je znatno češće zaustavljanje radi punjenja.
Ovakvi rezultati još jednom potvrđuju koliko je kod električnih automobila važna aerodinamika. Otpor zraka raste s povećanjem brzine, a s njim raste i potrošnja energije. Upravo zato proizvođači električnih modela sve više pažnje posvećuju obliku karoserije i smanjenju otpora zraka.
Jedan od boljih primjera je Hyundai Ioniq 6. Možda dizajnom ne osvaja baš svakoga na prvi pogled, ali njegov oblik podređen je što boljoj aerodinamičkoj učinkovitosti, a to se itekako osjeti u stvarnoj vožnji.
Gdje je najbolji kompromis?
Najzanimljiviji zaključak testa odnosi se na idealnu putnu brzinu. Pokazalo se da se najbolji odnos između trajanja vožnje i učinkovitosti nalazi između 96 i 113 km/h. U tom rasponu moguće je voziti dovoljno brzo, a pritom izbjeći nagli pad dosega.
To je posebno važno kod duljih putovanja, jer ukupno trajanje puta kod električnog automobila ne ovisi samo o brzini vožnje. U računicu ulazi i vrijeme potrebno za punjenje, a ono pak ovisi o snazi punionice i mogućnostima samog vozila.
U praksi to znači da jurnjava autocestom često nema previše smisla. Ono što vozač dobije na vremenu tijekom vožnje, lako može izgubiti na dodatnom stajanju radi punjenja baterije.
Električni automobili zato mijenjaju i sam pristup putovanju. Nije više presudno samo koliko brzo vozite, nego i koliko učinkovito koristite energiju. Uz brzinu, važni postaju i vanjska temperatura, dostupnost punionica, snaga punjenja i planiranje rute.
