OVO ZABRINJAVA

Znanstvenici testirali 155 najpopularnijih napitaka: Evo koji imaju najviše mikroplastike

28.08.2025 u 10:51

Bionic
Reading

Mikroplastika je danas posvuda – u zraku koji udišemo, u morima i rijekama, u utrobama raznih morskih bića, pa čak i unutar biljaka koje rastu na poljima. I ne samo to, mikroplastika je prisutna i ljudskom organizmu: pronađena je u krvi, nakuplja se u mozgu, a otkrivena je čak i u testisima

Vjerojatno više i ne iznenađuje podatak da su jedan od ključnih načina na koji mikroplastika ulazi u naše tijelo tekućine koje svakodnevno pijemo. Prethodna istraživanja pokazala su da se ona nalazi u vodi iz slavine, kao i u flaširanoj vodi, no novo istraživanje otkriva da topli napici mogu biti još veći izvor mikroplastike nego što se dosad mislilo, piše Independent.

Istraživački tim sa Sveučilišta u Birminghamu testirao je 155 uobičajenih bezalkoholnih pića – toplih i hladnih – da bi dobio realniju sliku prosječne ljudske izloženosti mikroplastici.

Najopasniji su čaj i kava

Studija, za koju se vjeruje da je prva takve vrste, pokazala je da su najveće koncentracije mikroplastike pronađene upravo u vrućem čaju i kavi.

Iako su testirani i ledeni čaj i kava, pronađene su znatno manje količine, što sugerira da visoke temperature i postupci pripreme toplih napitaka značajno doprinose razinama mikroplastike koje završavaju u konačnom proizvodu.

Tim je ispitao ukupno 31 vrstu pića popularnih britanskih marki, kupljenih u supermarketima i kafićima 2024. godine. U analizu su bili uključeni vruća i ledena kava, vrući i ledeni čaj, voćni sokovi, energetska pića i gazirani napici.

Uzorci su filtrirani, a broj čestica mikroplastike određen je mikroskopskom analizom. Dok su hladni napici odmah filtrirani, topli su hlađeni 30 minuta prije ispitivanja.

Jednokratne čašice i vrećice čaja su problematične

Rezultati su pokazali da je vrući čaj poslužen u jednokratnim čašama sadržavao najviše mikroplastike – prosječno 22 čestice po šalici, u usporedbi s 14 čestica u čaju posluženom u staklenim šalicama. Posebno su problematične bile skuplje vrećice čaja jer su otpuštale između 24 i 30 čestica po šalici.

Slično tome, istraživački tim zaključio je da 'materijal jednokratnih čaša snažno upućuje na to da je glavni izvor mikroplastike u uzorcima vruće kave'.

Kako bi osigurali preciznije usporedbe, znanstvenici su rezultate izrazili u česticama mikroplastike po litri:

  1. Vrući čaj: 49 – 81 MP po litri
  2. Vruća kava: 29 – 57 MP po litri
  3. Ledeni čaj: 24 – 38 MP po litri
  4. Ledena kava: 31 – 43 MP po litri
  5. Voćni sokovi: 19 – 41 MP po litri
  6. Energetska pića: 14 – 36 MP po litri
  7. Gazirani napici: 13 – 21 MP po litri

Autori naglašavaju da njihova studija 'prvi put dokazuje da procjena rizika temeljena isključivo na vodi za piće može značajno podcijeniti stvarnu izloženost mikroplastici'.

Voda iz slavine i flaše ima gotovo istu količinu mikroplastike

Isti istraživački tim je 2024. godine objavio studiju u kojoj je prosječna koncentracija mikroplastike u vodi iz slavine (24 – 56 čestica po litri) bila 'statistički nerazlučiva' od one u flaširanoj vodi (26 – 48 čestica po litri).

Profesor Mohamed Abdallah sa Sveučilišta u Birminghamu, jedan od glavnih autora novog istraživanja, izjavio je: 'Primijetili smo da se većina istraživanja u području mikroplastike fokusira na pitku vodu – iz slavine ili flaširanu – a i sami smo objavili rad o vodi u Ujedinjenom Kraljevstvu. No jasno je da ljudi ne piju samo vodu tijekom dana, konzumiraju i čaj, kavu, sokove...'

Alarmantan zaključak znanstvenika

'Pronašli smo mikroplastiku u svim hladnim i toplim napitcima koje smo analizirali. To je prilično alarmantno i sa znanstvenog stajališta sugerira da se fokus ne bi smio ograničiti isključivo na vodu, već da istraživanja trebaju biti sveobuhvatnija jer su drugi izvori također značajni.

Svako jutro ljudi konzumiraju milijune šalica čaja i kave, i upravo to je razlog zbog kojeg bi ovakva istraživanja trebala imati prioritet. Potrebna je i zakonska regulativa – na nacionalnoj i na međunarodnoj razini – da bi se smanjila ljudska izloženost mikroplastici. Ona je, jednostavno rečeno, posvuda', dodao je.

Autori ističu da njihovo istraživanje 'predstavlja ključni korak prema boljem razumijevanju stvarnog opsega izloženosti mikroplastici i naglašava potrebu za sveobuhvatnijim studijama koje bi omogućile precizniju procjenu rizika od njezinog unosa putem prehrambenih izvora, a samim time i razvoj učinkovitijih mjera zaštite okoliša i javnog zdravlja'.