Trump, koji je prije ulaska u politiku desetljećima gradio nekretninski imperij, tijekom drugog predsjedničkog mandata odlučio je snažno intervenirati i u izgled američke prijestolnice.

Reuters piše da pretvara Washington u svojevrstan spomenik vlastitoj viziji američke moći i veličine, a kritičari i organizacije za zaštitu povijesne baštine neke od njegovih zahvata pokušavaju zaustaviti na sudovima, tvrdeći da predsjednik prekoračuje svoje ovlasti.

Dvorana od 400 milijuna dolara i bunker ispod Bijele kuće

Jedan od njegovih najvećih projekata je nova plesna dvorana Bijele kuće. Planirana je površina od čak 8360 četvornih metara, a Trump tvrdi da će biti 'najveća takve vrste ikad izgrađena' i u nju bi trebalo stati oko 1000 gostiju.

Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 400 milijuna dolara. Trump je prvotno tvrdio da će troškove snositi on i bogati privatni donatori, no kasnije je od Kongresa pokušao dobiti još milijardu dolara za izgradnju podzemnog bunkera i dodatnih sigurnosnih sustava. Taj zahtjev nije prošao.

Prema Trumpovu planu, novi kompleks trebao bi imati skloništa, medicinske prostorije te obranu od dronova i projektila.

Za novu dvoranu srušeno je povijesno Istočno krilo Bijele kuće, u kojem su bili uredi prve dame i kino. Uslijedila je pravna bitka. Vrhovni sud tijesnom je odlukom 5:4 dopustio nastavak radova dok traje postupak protiv sudske odluke kojom bi velik dio gradnje bio zaustavljen, a predsjednik Vrhovnog suda John Roberts u izdvojenom je mišljenju projekt nazvao 'vjerojatno nezakonitim'.

Zlato u Ovalnom uredu, kamen umjesto travnjaka

Trump je već značajno promijenio i samu Bijelu kuću. Ovalni ured ispunio je zlatnim detaljima i statuama, postavio portrete poznatih Amerikanaca koji su godinama bili u skladištima, a na zid objesio i primjerak Deklaracije neovisnosti.

Veliku promjenu doživio je i poznati Rose Garden. Tradicionalni travnjak zamijenjen je bijelim kamenim popločenjem, stolovima i suncobranima, zbog čega prostor sada podsjeća na Trumpov klub Mar-a-Lago na Floridi.

U vrtu su postavljeni i kipovi Alexandera Hamiltona i Benjamina Franklina te skulptura dvojice vojnika iz Američkog rata za neovisnost.

Trump je uklonio i kamenu stazu koja je uz kolonadu Zapadnog krila stajala oko 60 godina te je zamijenio crnim granitom, a na zid kolonade postavljeni su portreti bivših američkih predsjednika s pločicama na kojima je zapisano Trumpovo viđenje svakoga od njih. Među njima nema portreta Joea Bidena, koji ga je pobijedio na predsjedničkim izborima 2020. godine.

Želi slavoluk koji bi nadmašio pariški

Još monumentalniji projekt Trump planira preko rijeke Potomac, nedaleko od ulaza u Nacionalno groblje Arlington. Ondje želi izgraditi golemi slavoluk visok oko 76 metara.

Građevina bi izgledom podsjećala na pariški Arc de Triomphe, ali bi bila znatno viša od njega. Nadvisila bi i Lincolnov memorijal te se približila visini američkog Kapitola, a na njoj bi se nalazili kipovi orlova i figura nalik Kipu slobode.

No Trump mu je namijenio i sigurnosnu funkciju. Prema njegovim riječima, slavoluk bi mogao služiti kao 'vojni kompleks' s dronovima i snajperistima.

I taj je projekt završio pred sudom. Veterani koji ga pokušavaju zaustaviti tvrde da bi golema građevina uništila povijesnu vizuru između Lincolnova memorijala i Nacionalnog groblja Arlington.

Problem je i blizina Nacionalne zračne luke Ronald Reagan Washington jer bi se 76 metara visoki slavoluk nalazio u blizini završne putanje zrakoplova.

Bitka oko Centra Kennedy i Trumpova imena

Trump je velike promjene pokrenuo i u Centru Kennedy, nacionalnom kulturnom centru nazvanom po ubijenom predsjedniku Johnu F. Kennedyju.

Nakon povratka u Bijelu kuću promijenio je vodstvo tog centra i dio njegova programa te imenovao upravni odbor koji je odlučio Trumpovo ime dodati zgradi. On je tvrdio da bi njegovo ime trebalo biti na centru zbog njegova angažmana u prikupljanju novca za obnovu.

Savezni sudac u svibnju je naredio da se Trumpovo ime ukloni. Upravni odbor pokušao je zatim pronaći novi način da ga vrati, ali je i taj plan odbacio sud.

Centar je nakon toga zatvoren na razdoblje do dvije godine zbog obnove vrijedne 257 milijuna dolara. Trump je kasnije odbio odgovoriti na pitanje bi li mogao pokušati potpuno srušiti postojeću zgradu.

Bazen obnovljen za 16 milijuna dolara, a onda se zazelenio

Problemi su se pojavili i nakon obnove poznatog Reflecting Poola kod Lincolnova memorijala, u blizini mjesta na kojem je Martin Luther King Jr. 1963. godine održao govor 'I Have a Dream'.

Trump je prvotno govorio da će obnova koštati do dva milijuna dolara, ali je njegova administracija provela radove vrijedne više od 16 milijuna dolara.

Predsjednik je u lipnju proglasio projekt završenim. Ubrzo se, međutim, počela ljuštiti boja, a alge su kristalno plavu vodu pretvorile u zelenu.

Trumpova administracija prvotno je za štetu optužila vandale, bez iznošenja dokaza, a uhićen je čak i bivši američki olimpijski kanuist David Hearn.

No tužitelji su kasnije promijenili smjer i u sudskom postupku naveli da je za probleme kriv 'užurban i loše izveden postupak instalacije'. Sudac je u listopadu odbacio optužbe protiv Hearna i odlučio da ih tužitelji ne mogu ponovno podnijeti.

Trump želi i terene za golf za velika natjecanja

Predsjednik planira preurediti i stoljetni javni East Potomac Golf Links.

Trump, koji je strastveni golfer i vlasnik više terena za taj sport, želi da obnovljeni kompleks bude sposoban ugostiti velika međunarodna natjecanja.

No i zbog toga su pokrenuti sudski sporovi. Protivnici projekta tvrde da bi preuređenje moglo prekršiti zakon kojim je park osnovan te upozoravaju da nije jasno koliko bi javnog prostora nakon zahvata ostalo dostupno građanima.

Dodatnu kontroverzu izazvale su tvrdnje 61 demokratskog zastupnika da je na teren odloženo oko 40.000 tona materijala nastalog rušenjem Istočnog krila Bijele kuće.

Izvješće izrađeno za Nacionalni park identificiralo je neke toksične metale i druge kontaminante u tom materijalu, a Ministarstvo unutarnjih poslova tvrdi da je projekt zadovoljio sve zakonske standarde.

Vrt američkih heroja

Trump već godinama želi izgraditi i Nacionalni vrt američkih heroja.

Kongres je prošle godine za taj projekt izdvojio 40 milijuna dolara, a vrt je planiran u West Potomac Parku uz rijeku Potomac. U njemu bi se trebali naći kipovi osnivača SAD-a, pripadnika vojske, vjerskih vođa, boraca za građanska prava, sportaša, umjetnika i zabavljača.

Otvaranje je prvotno bilo planirano za 4. srpnja, u povodu 250. obljetnice američke neovisnosti, ali projekt kasni. Organizacije za zaštitu povijesne baštine i njega pokušavaju zaustaviti pravnim putem.

Tisuće vojnika na ulicama Washingtona

Trumpova transformacija glavnog grada ne odnosi se samo na zgrade i spomenike jer je na ulice Washingtona rasporedio tisuće pripadnika Nacionalne garde u sklopu svoje politike borbe protiv kriminala.

Skupine vojnika u maskirnim uniformama i pancirkama svakodnevno patroliraju turističkim dijelovima grada, oko nacionalnih spomenika, postaja podzemne željeznice i sportskih objekata.

No Reutersova analiza iz kolovoza pokazala je da se Nacionalna garda spominjala u samo oko 1,3 posto kaznenih predmeta podnesenih pred glavnim kaznenim sudom Washingtona tijekom prve godine raspoređivanja. U desecima slučajeva vojnici se u sudskim dokumentima nisu pojavljivali kao osobe koje su uhitile nekoga, već kao žrtve kaznenih djela.

Prema podacima lokalne policije, ukupni kriminal u Washingtonu smanjen je 18 posto tijekom 2025., a do 2. listopada ove godine dodatnih 15 posto, no istodobno je zabilježen rast nasilnog kriminala.