Rezultat se temelji na prebrojanim glasovima iz 6195 od ukupno 6312 izbornih okruga, a konačni rezultati očekuju se najranije u srijedu, nakon što budu prebrojani i preostali glasovi, uključujući one iz inozemstva.

Iako trenutačna raspodjela mandata otvara mogućnost povratka socijaldemokrata na vlast, izborni rezultat ne znači da će Andersson jednostavno moći formirati novu vladu. Švedski politički prostor izrazito je fragmentiran, a stranke koje bi trebale osigurati parlamentarnu većinu razlikuju se oko niza važnih pitanja.

Tportalov komentator Višeslav Raos ističe da rezultat treba promatrati i s obzirom promjene koje su se dogodile unutar oba politička bloka.

'Tehnički su i socijaldemokrati i Švedski demokrati izgubili mandate, ali je istodobno ovo ključan moment u kojemu se socijaldemokrati uz partnere mogu vratiti na vlast, a Švedski demokrati pokazali su uoči izbora spremnost doista ući u vladu', kaže Raos.

Švedski demokrati izgubili potporu, ali ne i utjecaj

Jedan od važnijih rezultata izbora jest pad Švedskih demokrata. Prema privremenim rezultatima, osvojili su 17,6 posto glasova, gotovo tri postotna boda manje nego 2022. godine, kada su dobili 20,5 posto, te su pali na treće mjesto.

No njihov politički utjecaj teško je mjeriti samo brojem osvojenih glasova. Kristersson je prije izbora najavio da je spreman uključiti Švedske demokrate u vladu kako bi mogao formirati desničarsku većinu. Time bi stranka koja je proteklih godina podupirala vladajući blok napravila još jedan korak prema samom središtu izvršne vlasti.

Raos pritom upozorava na još jednu posljedicu dugogodišnjeg uspona Švedskih demokrata: njihova stajališta o nekim od najvažnijih političkih pitanja utjecala su i na konkurentske stranke.

'Iako im pada popularnost, Švedski demokrati uspjeli su potaknuti druge stranke, uključujući socijaldemokrate, da počnu na pitanja migracija i sigurnosti gledati iz njihove vizure', smatra Raos.

Promjena je posebno vidljiva na pitanju migracija. Andersson zagovara stroži pristup nego dio njezinih potencijalnih partnera, a Kristerssonova vlada u protekle četiri godine pooštrila je švedsku migracijsku politiku: ukinuta je mogućnost stalnog boravka za izbjeglice, pooštrena su pravila vezana uz socijalne naknade i povećan broj protjerivanja osoba bez prava ostanka u zemlji.

Pobjeda na izborima tek je početak problema

Za Andersson bi zato osvajanje većine mandata moglo biti lakši dio posla. Teži će biti okupljanje stranaka koje mogu podržavati istu vladu i njezin proračun.

Potencijalni partneri već se razilaze oko migracija, poreza na milijardere i izgradnje novih nuklearnih reaktora, a osobito su izražene gospodarske razlike između Lijeve stranke i tržišno orijentirane Centrističke stranke.

'Neće biti lako formirati pobjedničku koaliciju jer centristi, liberali i Zeleni imaju bitno drugačije poglede na mnoga ekonomska pitanja', kaže Raos.

Zbog toga ni Kristersson, unatoč trenutačnom zaostatku njegova bloka, još ne odustaje. Nakon zatvaranja birališta poručio je da će, čak i ako se sadašnji rezultat potvrdi, ispitati postoji li mogućnost formiranja održive vlade koja bi mogla dobiti parlamentarnu potporu za svoju fiskalnu politiku.

Takva situacija proizlazi iz specifičnosti švedskog stranačkog sustava. U novom sazivu Riksdaga zastupljeno je osam političkih skupina, a nijedna velika stranka nije ni blizu mogućnosti samostalnog upravljanja.

'Švedski stranački sustav proizvodi cijelu lepezu relativno snažnih stranaka, tako da su zamislive i koalicija lijevog i koalicija desnog centra (hipotetski), kao i centristička koalicija', objašnjava Raos.

Pregovori bi mogli potrajati

Upravo zato konačno prebrojavanje glasova neće nužno dati odgovor na najvažnije pitanje – tko će vladati Švedskom.

Ako se potvrdi prednost lijevog centra, Andersson će imati priliku pokušati okupiti parlamentarnu većinu, ali će za to trebati pomiriti politički prilično udaljene partnere. S druge strane, Kristersson pokušava zadržati otvorenom mogućnost drugačije parlamentarne kombinacije.

'Pritisak javnosti će biti da se postigne dogovor, no pregovori bi mogli dugo potrajati', zaključuje Raos.

Bez obzira na ishod tih pregovora, izbori vjerojatno neće bitno promijeniti švedski prozapadni i proukrajinski vanjskopolitički smjer. Puno otvorenije pitanje jest unutarnja politika, osobito odnos prema migracijama, sigurnosti i gospodarskim pitanjima.

Zato će tek nakon konačnog prebrojavanja početi možda i važniji dio švedskih izbora: potraga za parlamentarnom kombinacijom koja može pretvoriti tijesnu izbornu pobjedu u održivu vladu.