SUMNJIVA BIROKRACIJA

Zašto EU troši čak 400 milijuna na 'tajne projekte'?

Evakuacija zgrade Europske komisije u Bruxellesu

Evakuacija zgrade Europske komisije u Bruxellesu

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Europska komisija, glavno izvršno tijelo Europske unije, samo lani je potrošila preko 400 milijuna eura za ‘tajne projekte’. Veliki novci idu od Bliskog istoka do Srednje Amerike, a da građani ne znaju ni kome ni zašto

Povjerenik za poreze u Europskoj komisiji je Poljak Janusz Lewandowski. On vrlo rado hvali svoje službenike: ‘Malo je ureda i službi na svijetu koje tako ozbiljno drže do transparentnosti svojih financija.’

Europska unija ima i vlastiti ‘sustav za transparentnost financija’. Riječ je o internetskoj banci podataka u kojoj Komisija objelodanjuje na što se troši novac iz EU proračuna te tko prima taj novac.

Međutim, taj sustav polako postaje sve nepreglednijim. Europski službenici iz godine u godinu sve manje dopuštaju uvid u svoje projekte. Tako je za 2010. godinu čak 342 projekta u ukupnoj vrijednosti od 408 milijuna eura stavljeno u rubriku ‘tajno’. To znači da primatelj novca ostaje u tajnosti, a Europska komisija nije dužna pravdati novac ni pred građanima ni pred Europskim parlamentom, koji je zadužen za kontrolu budžeta.

Za usporedbu, još 2007. godine bilo je samo 104 ‘tajna projekta’ u vrijednosti od 87 milijuna eura. Ovakve slučajeve Komisija objašnjava postojanjem sigurnosnog rizika za primatelje - primjerice za članove oporbe u diktaturama.

127 milijuna eura za Palestinu, 59 milijuna eura za Honduras

U 2010. godini jedan je takav tajni projekt postojao za Palestinu i koštao je 127 milijuna eura. Tko dobiva tako velik novac? Ili, recimo - koji je anonimni primatelj dobio 59,1 milijuna eura u Hondurasu?

Nakon nekoliko dana pritisaka Komisija je dala sljedeći odgovor: 127 milijuna eura u Palestinu je išlo kao pripomoć za isplate plaća palestinskim službenicima. Novac za Honduras utrošio se za internetski i telekomunikacijski sustav u toj zemlji. No glasnogovornica europskog povjerenstva za poreze ipak je priznala da oba spomenuta projekta (najveća u prošloj godini), ne ispunjavaju uvjete da ih se svrstava u tajne rubrike. Skoro 200 milijuna eura navodno je pogrešno klasificirano ‘zbog greške u administraciji’.

Zanimljivo ponavljanje administrativnih grešakakod pedantnih birokrata

Austrijski zastupnik Martin Ehrenhauser odbija nakon svega vjerovati u takve priče. On ne pripada nijednoj političkoj grupaciji u Europskom parlamentu, kontrolor je proračuna i prošle godine postavio je pitanje o 79 milijuna eura doznačenih u Moldaviju. I u tom slučaju Komisija je priznala da se radi o projektima koji su pogrešno knjiženi kao povjerljivi. Posrijedi su projekti poboljšavanja zdravstvene zaštite i opskrbe vodom.
Zanimljivo je da briselski službenici, koji su poznati po svojoj pedantnosti, u dvije godine čine jednu te istu pogrešku. ‘Je li to površnost? Ili djelatnici Komisije vrlo rado koriste stavku ‘tajno’ za sporne projekte, ako se žele riješiti dodatnih pitanja’, pita se Ehrenhauser.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi