Potpukovnik u postrojbi Azov, Arsen Dmitrik, načelnik stožera 1. ukrajinskog Azovskog korpusa i preživjeli nakon masakra u zatvoru Olenivka 2022. godine, u svom je tekstu iznio oštro upozorenje: Ukrajinci na rat gledaju kroz pogrešnu prizmu i to im potkopava sposobnost dugotrajnog izdržavanja nedaća.

Prema njegovim riječima, ukrajinsko društvo ostalo je zarobljeno u 'pojednostavljenoj, gotovo infantilnoj ideji rata', procjenjujući dugotrajni iscrpljujući sukob mjerilima primjerenima kratkim i odlučnim kampanjama.

Prva crta bojišnice, linije koje Ukrajinci opsesivno prate i osvježavaju, samo su jedan pokazatelj, i to 'daleko od onog uvijek odlučujućeg', piše Dmitrik. Stvarni pomaci događaju se dublje i ne vide se na karti: u očuvanju državnosti, fleksibilnosti institucija i transformaciji zemlje iz primatelja pomoći u ono što naziva 'punopravnim geostrateškim akterom'. Ništa od toga, upozorava, ne može se iščitati iz ratne statistike.

Ukrajinski paradoks Stockdalea

Kako bi objasnio ono što je Ukrajincima danas najpotrebnije, Dmitrik se poziva na takozvani paradoks Stockdalea, koncept američkog admirala Jamesa Stockdalea, najviše rangiranog američkog ratnog zarobljenika u Vijetnamu. Na pitanje tko nije preživio zarobljeništvo, Stockdale je odgovorio: 'Optimisti… Rekli su: 'Bit ćemo vani do Božića.' I Božić bi došao, i Božić bi prošao. Zatim Uskrs. Zatim Dan zahvalnosti. I umrli su od slomljenog srca.'

Paradoks Stockdalea, pojednostavljeno, znači da preživljavanje zahtijeva istodobno dvije naizgled proturječne misli: potpuno prihvaćanje brutalne stvarnosti i jednako čvrstu vjeru u konačnu pobjedu. 'Ako ozbiljno dopustite ideju da je pobjeda neprijatelja najvjerojatniji ishod, psiha polako počinje propadati pod pritiskom zamišljene neizbježnosti', piše Dmitrik.

Za čovjeka koji je iz Olenivke evakuiran 's licem prekrivenim osušenom krvlju' to nije apstraktna filozofija, već iskustvo preživljavanja.

Neuspjeh države u komunikaciji s građanima

Dmitrik pritom najoštrije kritizira način na koji ukrajinska država komunicira s građanima. Ukrajinci su svakodnevno izloženi stotinama ratnih poruka koje dosežu milijunske preglede. No tko im pomaže da sve to pravilno razumiju? 'Nedostatak objašnjenja jamči kritičan problem u obliku gubitka otpornosti za budućnost', upozorava.

Ono što zapadni mediji često nazivaju 'ratnim umorom', tvrdi on, zapravo je dezorijentacija izazvana političkim pogreškama, poput modela mobilizacije bez jasno definiranih uvjeta služenja. U međuvremenu Rusija godišnje ulaže 1,4 milijarde dolara u propagandu osmišljenu da slomi moral, a Institut za proučavanje rata dokumentirao je koordiniranu kampanju psihološkog ratovanja usmjerenu na uvjeravanje Ukrajine i Zapada da je ruska pobjeda neizbježna.

Dmitrik zato predlaže promjenu perspektive: umjesto opsesivnog brojanja kilometara, fokus bi trebao biti na pokazateljima očuvanja ukrajinskih snaga i nesrazmjernim gubicima koje trpi neprijatelj. Zadatak države, ističe, 'trebao bi biti njegovati načine prilagodbe situaciji, a ne podržavati prazan optimizam'.

Brzina prilagodbe kao ključ pobjede

U ratu iscrpljivanja, smatra Dmitrik, presudna metrika nije teritorij, nego brzina prilagodbe, odnosno sposobnost da se mijenjate brže od protivnika.

Ukrajina je, tvrdi, svoje cikluse prilagodbe skratila s godina na mjesece. Rusija se, s druge strane, oslanjala na brojčanu nadmoć, no njezine su se operacije postupno 'ugušile'. Upravo tako, naglašava, izgleda pobjeda u ratu iscrpljivanja, čak i kada karta bojišnice to ne pokazuje.

'Još ne znamo kada će i kako ovaj rat završiti', zaključuje. 'Ali jedno sigurno znamo – ukrajinska otpornost ne smije završiti i postati stvar prošlosti s ratom.'

Kremlj pokušava slomiti Ukrajinu

Slične je poruke ranije slao i bivši vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske Valerij Zalužni, danas veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu. Upozorio je da ruska strategija iscrpljivanja nije primarno vojna, nego politička i ekonomska, i to s ciljem izazivanja unutarnjeg raspada Ukrajine. Kremlj, upozorio je, pokušava vojnim operacijama stvoriti društvene napetosti i prekomjerne troškove, a kao krajnji ishod vidi unutarnji slom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje vjeruje da Rusija može nadživjeti i Ukrajinu i Zapad. Dmitrikove riječi podsjećaju da dokazivanje suprotnog ne ovisi samo o oružju i vojnicima, nego i o društvu koje razumije kakav rat zapravo vodi.