SRETNO!

Zagrepčani otkrivaju kako planiraju osvojiti najviši aktivni vulkan na svijetu

  • +2

Pripremne ture naših planinara

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HPD Željezničar Zagreb

S ciljem osvajanja najvišeg aktivnog vulkana na svijetu Ojos del Salado u Čileu, osmero članova Hrvatskog planinarskog društva Željezničar kreću u ponedjeljak prema Južnoj Americi. U prvoj zagrebačkoj ekspediciji u taj dio Anda, pet planinara i tri planinarke namjeravaju usponom na vrh Ojos del Saladoa, visok 6.893 metra, obilježiti dva značajna jubileja: 65-godišnjicu osnivanja prvog hrvatskog planinarskog društva Željezničar i petnaestu obljetnicu djelovanja sekcije visokogorskog penjanja unutar društva

Stratovulkan Ojos del Salado smješten je u Andama na granici Argentine i Čilea. Najviša točka mu iznosi 6.893 metara, što ga, budući da je zadnja vulkanska aktivnost zabilježena 1993. godine, danas čini najvišim aktivnim vulkanom na svijetu. No naši hrabri planinari ipak ne očekuju da će doći do neke njegove iznenadne aktivnosti u vrijeme ekspedicije, a kako nam veli Slavko Patačko, više ih brine hoće li se svi uspjeti aklimatizirati, to jest prilagoditi visinskim razlikama.

'Cilj nam je da se što više članova ekspedicije popne na vrh Ojos del Salado, no kako će tko reagirati na visinske promjene, individualno je. Najvažnije su aklimatizacijske pripreme i za to smo si uzeli nekoliko dana više, možda nauštrb 'turizma'. Sam uspon traje otprilike šest do deset sati. U podnožju nije tako opasan, ali posljednjih pedeset metara je težine dva, a prije toga prelazimo preko ledenjaka gdje su obvezne dereze – šiljci koji se stavljaju na gojzerice - i pijuk cepin, tehnička pomagala koja kod poskliznuća na ledenjaku zaustavljaju penjača', kaže Patačko.

Članovi ekspedicije Maja Vuković, Sanja Novački, Višnja Krznarić, Ivan Fištrek, Ivan Palfi, Mladen Stanković, Željko Novak i Slavko Patačko kreću na put u ponedjeljak, 12. siječnja, u 8 sati kombijem iz Zagreba prema Veneciji, odakle polijeću za Pariz, a zatim u Parizu presjedaju na avion za Santiago u koji stižu u utorak oko 9.50. Srijeda je predviđena za odmor i susret s čileanskim Hrvatima i našom veleposlanicom u Čileu Nives Malenicom, a želju za upoznavanjem hrvatskih planinara izrazio je i češki veleposlanik u Čileu, budući da je i sam strastveni planinar. U večernjim satima osmero hrvatskih visokogorskih planinara kreće autobusom prema Copiapou, gdje će nabaviti hranu, potrebnu opremu i iznajmiti dva terenca s kojima će savladati pustinju Atacamu.

'Imat ćemo alpski stil penjanja, što znači da ne koristimo vodiče ni nosače. Nosimo sami šatore i brdo opreme. Pripremamo se već skoro osam mjeseci, tri puta smo bili na Velebitu i dva do tri puta tjedno imali smo redovne kondicijske treninge na Jarunu. Zapravo, najveća stavka su avionske karte, no rezervirali smo ih dosta ranije tako da smo prošli nešto povoljnije. Kad smo kupili avionske karte, rekli smo si: E, sad je sigurno da se kreće u ekspediciju. Sve je spremno, dogovoreno i jedva čekamo da krenemo', kaže nam Patačko.

Većina ekipe osim visokogorskim planinarenjem, bavi se i alpinističkim, odnosno, kako kažu, hodočaste u Alpe već nekoliko godina pa dio opreme, poput specijalnih skupih vreća za spavanje, imaju od ranije. Uz putno, moraju imati i specijalno planinarsko osiguranje, a u slučaju bolesti ili bilo kakve nezgode, imaju poseban uređaj koji putem satelita dojavljuje njihovu lokaciju, preko kojeg će ujedno biti moguće i pratiti uspon ekspedicije na Ojos del Saldo.

'U petak, 16. siječnja, krećemo put pustinje Atacama. Imamo oko 120 kilometara državne ceste prema graničnom prijelazu San Francisco na granici s Argentinom. Već smo dobili certifikate (dozvole) za uspon, koje moramo pokazati graničarima, a u tom dijelu puta posjetit ćemo Nacionalni park Tres Cruses, kampirati kod lagune Sanata Rosa na 3.600 metara, odakle krećemo prema Laguni Verde na 4.400 metara i prvom skloništu Atacama na 5.200 metara. Usput ćemo raditi aklimatizacijske ture do vrha Mulas Muertas (u prijevodu Mrtve mule) na visini 5.878 metara, s povratkom u bazni logor i do skloništa Tejos na 5.825 metara. Možda ćemo raditi više aklimatizacijskih tura, što ovisi o tome kako se tijelo ponaša na ekstremnim visinama. Naime, ekstremnim se smatraju visine iznad 5.000 metara, a ako budemo dobro aklimatizirani, računamo da bi 25. siječnja u ranim jutarnjim satima krenuli na najviši aktivni vulkan na svijetu', opisuje plan puta Slavko Patačko

Vulkanski vrh Ojos del Salado iznosi približno sedam tisuća metara
, a na tim visinama planinarima najveći problem predstavlja mogućnost visinske bolesti. Ujedno, to je i druga najviša planina na zapadnoj i južnoj hemisferi i najviša planina u Čileu. Nalazi se oko 600 kilometara sjeverno od Aconcague, najviše planine na zapadnoj hemisferi (6.962 m), no iako je malčice niži, kako kažu naši planinari, uspon na Ojos del Salado tehnički je zahtjevniji.


'Atacama je najsušnija pustinja i stručnjaci kažu da posljednjih 400 godina nije bilo padalina. Ime Ojos del Salado doslovno znači 'oči slane ravnice', a može se prevesti i kao 'snježni izvor rijeke Salado'. Taj naziv potječe od velikih naslaga soli koje se u obliku laguna ili »očiju« pojavljuju u ledenjacima na vršnom dijelu planine. Pitanje je - kako u najsušnijoj pustinji onda nastaju ledenjaci? Odgovor je da se ledenjaci stvaraju uslijed temperaturne razlike. To je najsušniji, ali i najhladniji predio – dnevne temperature se kreću od nula do ugodnih 20 stupnjeva, ali se po noći temperatura spušta na minus 25 stupnjeva', objašnjava nam Patačko, koji se nedavno s društvom popeo na Materhorn, za koji veli da je 'abeceda alpinizma'.

Po međunarodnoj ljestvici uspon na najviši svjetski aktivni vulkan Ojos del Salado drugog je stupnja rizika, a uz sve mjere opreza, ako se pojavi prva naznaka visinske bolesti, veli nam Patačko, planinari se vraćaju u bazu. Sa sobom nose puno fotoaparata i kamera kako bi pohod dokumentirali, a kako veli jedan od članova tima, iako je zadnja faza uspona zahtjevna, nadaju se 'da će organizam izdržati što srce želi'.
Ako sve bude išlo po planu, ekspedicija će trajati ukupno 24 dana; nakon što 65. obljetnicu Hrvatskog planinarskog društva Željezničar proslave osvajanjem Ojos del Saldoa, naši vrsni planinari zadržat će se još koji dan u Antofagosti i Punta Arenasu gdje će se družiti s našim iseljenicima u Čileu. Procjenjuje se da u Čileu živi 120.000 Hrvata i osoba hrvatskog podrijetla, a ponajviše ih je upravo u tim gradovima. Uz sretan put, poželimo prvoj zagrebačkoj ekspediciji lijepo vrijeme u Andama, uspješni uspon na najviši svjetski vulkan i, također, sretan povratak u Zagreb, gdje ih s nestrpljenjem očekujemo 4. veljače.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!