Godinama je europski jug slovio kao najsiromašniji dio Europe. Često se moglo čuti 'dužan kao Grčka', ali novi podaci Eurostata pokazuju da su se stvari promijenile
Posljednji podaci Eurostata o zaduženosti europskih kućanstava pokazuju da su najzaduženija kućanstva zapravo na onome što se nekad smatralo 'bogatim sjeverom', a ne u južnim gospodarstvima, prenosi Euronews.
Podaci Eurostata tako pokazuju da je dug kućanstava u EU u 2025. godini iznosio u prosjeku 49,4% BDP-a, dok je u eurozoni nešto veći i iznosi 50,7%. Pozitivno je što pokazatelji zaduženosti padaju posljednjih godina.
Kako pojašnjavaju, u dug kućanstva ubrajaju se obaveze poput hipoteke, potrošačkih kredita i ostalih zaduženja, a izražavanje tog duga kao postotka BDP-a omogućuje ekonomistima lakše uspoređivanje među zemljama. No, pokazatelj ne pokazuje koliko svako kućanstvo pojedinačno duguje.
vezane vijesti
Visok dug kućanstva nije toliki problem, jer zemlje s razvijenim hipotekarnim tržištima ili sofisticiranim financijskim sustavima često pokazuju povišene omjere duga. No, upozoravaju iz Euronewsa, prekomjerna zaduženost kućanstva može pojačati ekonomske padove.
Zbog toga Europska komisija označava 55% BDP-a kao razinu iznad koje zaduživanje kućanstava počinje izgledati kao makroekonomski rizik. Naime, povijesno gledano, upravo je privatni, a ne javni dug, dovodio gospodarstva u kreditne krize.
Upravo zbog toga, podaci Eurostata o zaduženosti kućanstava donose zanimljive podatke.
Sedam zemalja EU koje imaju dug kućanstava veći od 55 posto BDP-a, nalaze se u sjevernoj ili zapadnoj Europi, koje se tradicionalno smatraju 'bogatijima'.
Najzaduženija kućanstva, prema Eurostatovim podacima, nalaze se u Nizozemskoj, gdje dug kućanstava iznosi čak 93,5% BDP-a. De Nederlandsche Bank kaže da je nizozemski hipotekarni dug toliko visok jer 'vlada čini zaduživanje za kupovinu doma atraktivnim'. To je kompenzirano vrlo velikom mirovinskom imovinom i visokom razinom financijskog bogatstva kućanstava.
Slijede Danska s dugom od 84,1 i Švedska s 82,3% BDP-a. Za obje zemlje glavnina duga odlazi na hipotekarne kredite.
Na ljestvici slijede još Finska s dugom od 62,9% i Luksemburg sa 60,5%.
S druge strane, južna Europa ima relativno skromno zaduživanje kućanstava. Iako se vlade u južnoj Europi ubrajaju među najzaduženije na kontinentu, kućanstva tamo imaju tendenciju biti daleko konzervativniji zajmoprimci od svojih sjevernih kolega.
Tako ranije spomenuta Grčka ima stopu zaduženosti od 'samo' 38 posto BDP-a, Italija 35,9 posto, a Hrvatska 31,3 posto.
Zanimljivo, prema Eurostatovim podacima, najmanje je zadužena Rumunjska s 12,3%, a slijede ju Mađarska s 18,3 i Latvija s 19,8 posto.
