Rat u Ukrajini i godine međunarodne izolacije postupno su izmijenili odnos snaga između Moskve i Pekinga. Vladimir Putin danas u odnosima s Kinom sve češće nastupa iz pozicije u kojoj traži ustupke, dok kinesko vodstvo paralelno razvija veze i s ljudima koje vidi kao moguće nositelje vlasti u Rusiji nakon njega, piše The Wall Street Journal
Takav pomak najbolje se vidi u gospodarskim odnosima. Gotovo 40 posto ruske vanjske trgovine danas otpada na Kinu, dok Rusija čini manje od četiri posto ukupne kineske trgovine. Nerazmjer gospodarske ovisnosti dodatno je oslabio pregovaračku poziciju Kremlja prema Pekingu, piše The Wall Street Journal.
To se pokazalo i tijekom Putinova posjeta Pekingu u svibnju ove godine. Moskva je očekivala potpisivanje sporazuma o plinovodu Snaga Sibira 2, no kineska je strana projekt uvjetovala prodajom plina po cijenama koje vrijede na ruskom domaćem tržištu. Takav bi model praktički značio da bi Kremlj morao subvencionirati izgradnju plinovoda, pa dogovor na kraju nije postignut.
vezane vijesti
Promjena u odnosima očituje se i na simboličnoj razini. Njemački poduzetnik Jörg Wuttke opisao ju je riječima: ‘Xi je Putina primio kao car gosta u svom dvorcu i poslao ga kući.’
Kina pomno prati situaciju u Rusiji
Nakon sastanka kineski su mediji objavili fotografiju na kojoj Putin promatra zajednički portret sa Xi Jinpingom. Iz Pekinga poručuju da cilj takvog prikaza nije bio poniziti ruskog predsjednika.
Kinesko vodstvo pritom sve više pažnje posvećuje mogućem razvoju političke situacije u Rusiji nakon Putinove ere. Prema pisanju The Wall Street Journala, Peking intenzivira kontakte s ruskim dužnosnicima i pripadnicima političke i gospodarske elite za koje procjenjuje da bi u budućnosti mogli oblikovati državnu politiku.
Time Kina nastoji izgraditi dugoročne odnose ne samo s aktualnom vlašću nego i s mogućim budućim vodstvom zemlje, što list tumači kao znak da u Pekingu računaju i na mogućnost promjene režima u Rusiji.
Peking zabrinut zbog suradnje Rusije i Sjeverne Koreje
Istodobno, kineske vlasti izražavaju zabrinutost zbog sve tješnje vojne suradnje Moskve i Pjongjanga. U Pekingu strahuju da bi prijenos ruske vojne tehnologije mogao dodatno ojačati nuklearne sposobnosti Sjeverne Koreje, čime bi se Južna Koreja i Japan još snažnije približili Sjedinjenim Državama.
Krajem lipnja Kina je javno pozvala Moskvu i Kijev na prekid neprijateljstava i povratak pregovorima. U toj je prigodi jedan kineski diplomat prvi put spomenuo i patnju ukrajinskih civila.
S druge strane, početkom srpnja objavljeno je da su Rusija i Kina održale tajne vojne vježbe povezane s ratom u Ukrajini. U njima su sudjelovali generali dviju vojski, a pripreme za vježbe osobno je odobrio ruski ministar obrane.
