'Besmisleno je da Srbija uđe u Europsku uniju bez svojih susjeda', izjavio je srpski predsjednik Aleksandar Vučić ovog tjedna na konferenciji predsjednika parlamenata država kandidata za članstvo u Uniji u Beogradu. Dojam koji pokušava ostaviti jest da je država koju vodi 'lokomotiva' kompozicije za punopravno članstvo, makar je realnost potpuno suprotna: Srbija se već četiri godine šlepa negdje pri kraju i izgleda kao da će se u svakom trenutku otkačiti
Još od 2022. godine Srbija nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje – odnosno nijedan od klastera u kojima su nekadašnja poglavlja grupirana - dok se u međuvremenu Crna Gora opasno približava ciljnoj ravnini, a ni Albanija više nije beskrajno daleko.
vezane vijesti
U posljednjim tjednima, međutim, oko Srbije i njenog puta prema Uniji dolaze krajnje oprečne informacije: s jedne strane najavljuje joj se potpuna obustava isplate europskih sredstava jer, kao i Bosna i Hercegovina, nije ispunila ama baš nijedan od traženih preduvjeta za to, a Europski parlament u svojim brutalno oštrim rezolucijama bilježi da 'stagnira zbog potpunog urušavanja demokracije i vladavine prava'.
Salve pohvala u izvješću
S druge pak strane stiže neobično povoljan izvještaj Europske komisije o napretku te zemlje, dokument u kojemu su gotovo sve njene mane i promašaji potpuno skriveni te su (navodno) pozitivni aspekti krajnje nediplomatski, a katkad i neukusno istaknuti.
Srbiju se tako hvali da je razriješila probleme oko spornih pravosudnih zakona – premda je Vučić zapravo pod golemim pritiskom počistio nered koji je sam kreirao – a cinično se naglašava da je 'povećana usklađenost Srbije s vanjskom politikom EU-a', premda je evidentno to da se u ključnim aspektima, poput odnosa prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, ona nije mrdnula ni za milimetar.
Dakle Srbija je 'napredovala' samo u aspektima u kojima je u protekle četiri godine brutalno nazadovala te se više gotovo ni ne spominje njena odgovornost za teroristički napad u selu Banjska na Kosovu 2023. godine i skrivanje odgovornih, a stanje vladavine prava i medijskih sloboda također više nije u fokusu Europske komisije.
Indiskrecije govore da je osim EK snažan zagovornik otvaranja Klastera 3 sa Srbijom i Francuska. Njemačka se, tvrdi se, zasad ponaša neutralno dok suprotni tabor predvode Nizozemska i tri baltičke države. Hrvatska se javno ne izjašnjava.
'EU treba promijeniti pristup kandidatima'
'Europska komisija zapravo cijelo vrijeme stoji na poziciji da se pregovori sa Srbijom trebaju ubrzati, a u istom stilu potpuno otvoreno nastupa i Francuska, sve navodno da bi se tu zemlju 'zadržalo na europskom putu', odnosno kako se ne bi dozvolilo njeno priklanjanje drugim geopolitičkim akterima. No realnost je da će, čak i ako se pregovori deblokiraju, put Srbije prema članstvu biti dugotrajan, a realnost je i to da njeni građani u malom postotku taj put zapravo podržavaju', kaže za tportal vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.
On smatra da Europska komisija treba potpuno promijeniti pristup svim državama kandidatkinjama i usvojiti sustav koji će njihovim građanima pružiti opipljive dokaze toga što bi im članstvo u Europskoj uniji donijelo, umjesto da se EU danas mistificira i promovira 'putem raznih konferencija i letaka', odnosno pregovaračkog postupka koji djeluje jako apstraktno.
'Primjerice, treba jasno odrediti što države trebaju učiniti da bi bile uključene u sustav besplatnog roaminga. Na taj način njihovi građani imali bi puno jasniju sliku onoga što treba napraviti i tako bi se postiglo da oni sami 'iznutra' vrše pritisak na svoje političke elite', kaže Avdagić.
'Hrvatski' i 'fazni' model
Po njemu, samo su dva modela pristupa država Europskoj uniji ispravna: s jedne strane je 'hrvatski model', koji podrazumijeva konsenzus svih ključnih političkih aktera, pa i cijelog društva oko toga da je članstvo u Uniji nacionalni interes. S druge strane postoje države u kojima se taj proces iz različitih razloga usporava i za njih treba osmisliti 'fazni model', u kojemu će društvo postupno shvaćati koristi koje im se nude.
'Uz dužno poštovanje prema proeuropskim snagama u Srbiji i njenim građanima koji žele vidjeti svoju zemlju u Europskoj uniji, teško je objasniti čime je ta država zaslužila svoj povlašteni status i po čemu je ona posebna u odnosu na preostale kandidatkinje, pa i države članice. Ako se recimo raspravlja o infiltraciji Kine i širenju njenih interesa – pa gdje se to danas može bolje vidjeti nego u Srbiji? Europska komisija, a svakako i najveće države članice Europske unije, naprosto se moraju postaviti puno jasnije i konkretnije: moraju usuglasiti zajednički stav, poručiti Srbiji što se od nje očekuje i potom se toga dosljedno držati', kaže ovaj analitičar.
EK treba zaštititi Hrvatsku od uvredljive retorike
To, kaže Avdagić, uključuje i zaštitu Hrvatske i njenih građana od konstantnog i uvredljivog proglašavanja 'ustašama' – ne samo u srpskim tabloidima vrlo bliskim režimu, nego i od najviših nositelja vlasti.
'Od Europske komisije očekuje se da se usprotivi takvoj retorici i da zaštiti svoju članicu i svoje građane od takvog uvredljivog etiketiranja. S tog aspekta zapravo je dobro da se Hrvatska u ovom trenutku postavlja vrlo suzdržano i da se kao protivnici deblokade pregovora pojavljuju Nizozemska i baltičke države – pa neka sada njima poruče da su ustaše', kaže Avdagić te ipak ne sumnja u to da će na dnevni red pregovora sa Srbijom prije ili kasnije doći pitanje neriješenih granica, nestalih osoba i nekog oblika odštete stradalnicima rata, kao što je to slučaj s Crnom Gorom i odštetom logorašima.
Na pitanje je li dobrohotan stav Europske unije i nekih velikih država prema nastavku pregovora sa Srbijom zapravo njihova usluga Aleksandru Vučiću uoči skorih izbora, ovaj analitičar je skeptičan:
'U ovom trenutku za Vučića bi, uzevši u obzir nisku popularnost Europske unije, otvaranje novog klastera zapravo moglo biti negativno. Više bi mu odgovaralo da se to ne dogodi u dogledno vrijeme, pa da i Srbiju i sebe nastavi proglašavati žrtvom nepravde, urote i dvostrukih kriterija', zaključuje Avdagić.
