neriješeni predmeti

Vrhovni sud: Povećanje broja novih građanskih predmeta, kazneno sudovanje stabilnije

07.01.2019 u 13:10

Bionic
Reading

Iz izvješća o prošlogodišnjem radu Vrhovnog suda, koje je uvođenjem eSpisa dostupno već na početku godine, proizlazi da se u 2018. povećao broj neriješenih predmeta u građanskoj grani sudovanja, dok je situacija "puno stabilnija" u kaznenom sudovanju

U građanskoj grani sudovanja početkom 2018. bilo je 16.759 neriješenih predmeta. Tijekom godine riješeno ih je 9.379, međutim, zaprimljeno je 6.839 novih pa je Vrhovni sud u 2019. ušao s 14.219 neriješena predmeta.

U usporedbi s prošlom godinom, razvidan je trend povećanja broja riješenih predmeta, smanjeni su zaostaci za 2.540 predmeta, ali je nastavljena tendencija povećanja broja novih predmeta. Ipak, broj neriješenih predmeta je u padu, stoji u izvješću.

Nužne intervencije u Zakon o kaznenom postupku

"Međutim, obzirom na povećani priljev spisa pitanje je može li VSRH u ovoj grani sudovanja, ubuduće, izvršavati svoju ranije spomenutu ustavnu ulogu bez zakonodavnih intervencija u Zakon o parničnom postupku.

Prvenstveno, to bi trebalo biti novo uređenje revizije te uvođenje oglednog spora. Ovi instituti omogućili bi osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i time postavljanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske na mjesto koje propisuje Ustav", priopćio je Vrhovni sud.

Za razliku od građanske grane sudovanja, u kaznenoj grani, situacija je puno stabilnija. Na početku prošle godine u radu je bilo 625 neriješenih predmeta. U prošloj godini riješeno je 1.906 predmeta, međutim, zaprimljeno je 1.923 nova predmeta.

Osnivanjem Visokog kaznenog suda Vrhovni sud mogao bi zauzeti svoju ustavnu ulogu

U Novu godinu Vrhovni sud je ušao sa 642 neriješena predmeta, dakle, sa sličnim rezultatima kao u prošloj godini. Pri tome, u ostvarenju navedenih rezultata odjel je imao manji broj sudaca nego ranije godine.

"Osnivanjem Visokog kaznenog suda, ostvarile bi se pretpostavke da Vrhovni sud i u ovoj grani sudovanja zauzme svoju ustavnu ulogu", stoji u izvješću.

Na Vrhovnom sudu ističu da je iz izvješća moguće izvesti općenite zaključke o radu u prošloj godini, o trendovima, ali i o mogućim mjerama za poboljšanje ostvarenih rezultata rada, "kako ovog suda tako i sudbene vlasti u cijelosti, obzirom na ustavnu zadaću VSRH za ujednačavanje sudske prakse".