INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA

'Vlada mora preuzeti odgovornost za žrtve hrvatske politike u BiH'

29.05.2013 u 14:02

Bionic
Reading

Danas izrečena presuda Međunarodnog kaznenog sudišta za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u slučaju Prlić i drugi, iako nepravomoćna, još je jedan u nizu nedvojbenih pokazatelja odgovornosti Republike Hrvatske za brojne zločine počinjene nad nehrvatskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1994. godine, poručili su iz Inicijative mladih za ljudska prava

Podsjećaju da je već ranije u više slučajeva osuđen niz političkih i vojnih dužnosnika Hrvatske Republike Herceg-Bosne i HVO-a (Dario Kordić, Mario Čerkez, Zlatko Aleksovski, Tihomir Blaškić, Miroslav Bralo i dr.). Navode kako je Haški sud tijekom spomenutih suđenja zaključio da se radilo o sustavnim zločinima koji su u dijelu označeni kao zločini protiv čovječnosti.

Također je, ističu, ustvrdio da je ova politika zločina vođena uz podršku Republike Hrvatske te planirana iz Zagreba i kako je Republika Hrvatska imala ukupnu kontrolu nad snagama HVO-a i pomagala u vođenju i koordinaciji ovih jedinica te da se de facto radilo o međunarodnom sukobu između Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

Nakon ove presude, prema kojoj je prvi put za zločine u BiH proglašen krivim, iako nepravomoćno, i tadašnji visoki dužnosnik Ministarstva obrane RH i kojom su utvrđene brojne nove činjenice o zločinima, vlasti u RH imaju političku i moralnu obvezu preuzeti odgovornost za zločine koje je izazvala politika bivšeg predsjednika Franje Tuđmana i Republike Hrvatske u BiH u razdoblju između 1992. i 1994. godine, poručili su iz Inicijative mladih za ljudska prava.

Pozvali su stoga izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj da preuzme odgovornost za politiku koja je dovela do zločina te poduzme konkretne i iskrene korake ka priznavanju žrtava tih zločina. Ukoliko ovi nalazi budu potvrđeni i u žalbenom postupku, Republika Hrvatska imat će obvezu pristupiti ukupnoj promjeni načina na koji se odnosi prema ovim događajima iz prošlosti, ne samo simboličkim aktima poput izmjene Deklaracije o Domovinskom ratu, već i konkretnim koracima.