Budući da je od zadnjeg izvještaja EK o napretku Hrvatske prošlo već mjesec i pol dana, pitali smo ministarstvo Dražena Bošnjakovića što su od zadanog u tom roku napravili.

Podsjećamo, na stolu unutar Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava ostali su mnogi teški problemi, od neefikasnog sudstva pretrpanog zaostalim slučajevima, neovisnog funkcioniranja Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća, obračuna s korupcijom, preko procesuiranja ratnih zločina, do rješavanja pitanja izbjeglica i prava manjina. Pitanje depolitizacije policije je riješeno, barem na papiru, donošenjem novoga zakona.

Europska unija želi veću efikasnost sudstva, posebno u rješavanju slučajeva starijih od tri godine. Ministar Bošnjaković kaže da imamo dobre rezultate za prvo tromjesečje ove godine, u kojem je riješeno 14 tisuća od 84 tisuće neriješenih civilnih predmeta starijih od tri godine. Očekuje da bi se svi predmeti mogli riješiti za dvije godine. Dakle, taman za lipanj 2013. godine. U Ministarstvu pravosuđa kažu da se nastavlja provedba akcijskog plana na najopterećenijim sudovima u Zagrebu i Splitu, koji su značajno administrativno ojačani. Zaposleno je više desetaka sudaca, sudskih savjetnika, upisničara i zapisničara te zemljišnoknjižnih referenata i prema njihovom viđenju stvari već su razvidni prvi rezultati u povećanju njihove učinkovitosti. Kažu i da se redovito održavaju sastanci predsjednika najopterećenijih sudova s ministrom pravosuđa te predsjednikom Vrhovnog suda, na kojima se raspravlja o učinku provedenih mjera i daljnjim potrebnim koracima.

Drugi korak kojim se žele rasteretiti sudovi su izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku. Prijedlog izmjena i dopuna je upućen u zakonodavnu proceduru. Tu se uvodi nekoliko novina i promjena od kojih se očekuje postizanje veće učinkovitosti i ubrzavanje parničnog postupka u cjelini. Onemogućit će se županijskim, ali i trgovačkim sudovima da vraćaju predmete nižim instancama, pa će sami morati donijeti meritornu odluku. Također bi se uvela mogućnost tonskog snimanja glavne rasprave i izmijenile odredbe o reviziji kao izvanrednom pravnom lijeku.

U novoformirano Državno sudbeno vijeće, kao i u Državnoodvjetničko vijeće potrebno je imenovati nove suce i odvjetnike po traženju Europske unije, ali i pokazati da ta tijela djeluju neovisno o politici. To se predviđa napraviti do 15. svibnja.

Osnovana je, kažu, i radna skupina za izradu novog nacrta Zakona o pučkom pravobranitelju. Jačanje toga ureda je također izričit zahtjev. To uključuje potencijalno poboljšanje analitičkih kapaciteta, zapošljavanje dodatnog osoblja i intenziviranje aktivnosti vezanih uz provedbu Zakona o suzbijanju diskriminacije. Novi zakon planira se donijeti do kraja travnja ove godine.

U borbi protiv korupcije traži se postavljanje konkretnih rokova, od istrage preko suđenja do donošenja presude. Dakle, mišljenje da će jedna presuda žrtvenom jarcu, bio on Damir Polančec ili netko drugi, sve riješiti opet je pogrešno. Bitno je da sudstvo jednostavno funkcionira kako bi se stvar rasplela na sudu. Osim toga, nužno je izmijeniti Zakon o USKOK-u kako bi se uvela dodatna kontrola odbačenih kaznenih prijava protiv korupcije.

Treba razriješiti pitanje prava manjina i izbjeglica, a tu je bitno provođenje Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Također treba upozoriti i da EU još uvijek spominje topničke dnevnike u svojim izvještajima, što je pitanje koje poteže haški tužitelj, a njega se sluša u Bruxellesu kada govori o Hrvatskoj. Serge Brammertz novo izvješće podnosi u UN-u idućeg mjeseca i nepravomoćna presuda Gotovini i ostalima neće utjecati na stav o topničkim dnevnicima. Pitanje suđenja za ratne zločina je za EU važno zbog funkcioniranja pravosuđa, ali i zbog pomirenja u regiji. Ministar Bošnjaković planira osnivanje specijaliziranih odjela u četiri najveća grada kako bi riješio taj problem.

Vremena do konca lipnja ima. Najlakše će biti donijeti zakone, ali potrebno je postići njihovo funkcioniranje, a to je dio koji često zapinje. Europska unija želi jasno uvjerenje da se poduzimaju potrebne reforme i da one daju rezultata te da postoji volja da se tako nastavi.

Ipak, Europska unija je prvenstveno politički savez i moguće je da se članice dogovore da je Hrvatska spremna u lipnju zaključiti pregovore bez obzira na sve. Zbog toga je moguće da Jadranka Kosor igra na političku kartu koja bi joj dala propusnicu neovisno o ispunjenju mjerila. S obzirom na sve komplimente koje joj je prilikom nedavnog posjeta Hrvatskoj udijelio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, ima se pravo nadati.