Plenković se na početku ponovno osvrnuo na 10 godina članstva u EU. 'Posebno mi je drago da smo u mandatu moje vlade ušli u Schengen i eurozonu', kazao je.

'U plusu smo 10 milijardi eura i nema područja koje nije bilo poduprto. Narastao je i BDP, koji je sada na 73 posto prosjeka EU-a', kazao je Plenković.

'Od 1. srpnja stupio je na snagu Zakon o trgovini, kojim se regulira rad nedjeljom, riječ je o izbornom obećanju. Ogromna većina građana podupire ovu odluku. Mislim da smo ostvarili ključnu ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Vidi se po reakcijama radnika u trgovini da je ovaj potez dobar', poručio je premijer.

'A propos turizma, podaci za prvih šest mjeseci govore da je u Hrvatsku došlo 6,7 milijuna turista, uz 27,3 milijuna noćenja, to je 16, odnosno 10 posto više nego lani i više nego u prvom dijelu 2019., koja je bila rekordna godina', kazao je Plenković.

'Imamo i važan sportski segment Vlade. Bili smo u Velikoj Gorici, Vlada je darovala zemljište HNS-u za nogometni kamp', dodao je Plenković.

'Danas ćemo predstaviti dvije odluke - da se Maksimir i Poljud u ovoj prvoj fazi proglase sportskim građevinama od nacionalnog interesa i da se time steknu preduvjeti za daljnju izgradnju Maksimira i obnovu Poljuda', rekao je premijer.

'Donosimo i važan zakon - Zakon o izbornim jedinicama - koji je završio javnu raspravu. Idemo sukladno odluci Ustavnog suda, poštujemo tu odluku, a glas svakog građanina, neovisno gdje živi, vrijedi jednako', kazao je Plenković. Zadržava se postojeći model od 10 izbornih jedinica iz kojih se izabire 14 zastupnika, dodao je.

Osvrnuo se i na uredbu o plinu. 'Time adresiramo dva pitanja. Zbog dovoljne količine plina koji je uskladišten Vlada će obustaviti odluku o obvezi HEP-a da kupuje plin od Ine koji je proizveden u Hrvatskoj, a bio je namijenjen osiguranju nedostataka plina. Odlukom Vlade naši vrtići, domovi za starije, vjerske institucije imali su priuštiv plin koji inače ne bi imali. Također, ministar će predstaviti mehanizam kompenzacije za opskrbljivače u odnosu na cijene koje su morali plaćati prilikom kupnje, a koja je regulirana metodologijom od 41 euro', poručio je Plenković.

Na sjednici Vlade prihvaćena je informacija o završetku provedbe projekata financiranih iz Fonda solidarnosti Europske unije. 'Naša zemlja je prošla kroz dva snažna potresa koji su se dogodili u istoj godini, nastale su ogromne štete, a napravljen je velik posao popisivanja i procjena šteta. Sredstva koja smo dobili iznose 683 milijuna eura za zagrebački i 319 milijuna eura za petrinjski potres. Ukupno milijarda i tri milijuna eura', kazao je Plenković.

'Obnavlja se 156 škola i vrtića, 26 fakulteta, 18 bolnica, 56 zdravstvenih ustanova, 250 zgrada kulture i kulturne baštine, 600 kilometara prometnica, 77 mostova, šest kilometara tramvajskih pruga, 28 kilometara nasipa, 100 kilometara mreže vodoopskrbe i odvodnje, sanirano je 217 klizišta i 108 urušenih vrtača. Naš cilj je bio milijarda i tri milijuna do 30. lipnja, došli smo na milijardu i 426 milijuna eura, što je 141,6 posto alokacije iz Fonda solidarnosti', kazao je Plenković.

Detalje o korištenju sredstava iz Fonda solidarnosti iznio je ministar graditeljstva Branko Bačić.

'Naučene lekcije Hrvatske nakon ova dva potresa bit će prezentirane EK s idejama kako da se pravna regulativa za korištenje sredstava prilagodi štetama koje nastaju u velikim urbanim sredinama. Učinili smo maksimum - konstrukcijska obnova, sredstva iskorištena do maksimuma', dodao je Plenković. Nakon toga prikazan je filmić o korištenju sredstava iz Fonda solidarnosti.

Turistički rezultati

Ministrica turizma Nikolina Brnjac podnijela je izvješće o turističkom prometu od 1. siječnja do 30. lipnja. 'Prema podacima, u RH je do kraja lipnja ostvareno 6,7 milijuna dolazaka i 27,3 milijuna noćenja, što je u odnosu na 2022. porast od 16, odnosno 10 posto, tj. porast od četiri posto u noćenjima u odnosu na 2019. Kad govorimo o domaćim turistima, bilježimo 1,6 milijuna dolazaka i 3,7 milijuna noćenja. Po županijama, najviše je noćenja zabilježeno u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, pa Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj, a među destinacijama je najviše noćenja zabilježeno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu', pobrojala je Brnjac.

'Veći turistički promet u odnosu na 2019. ostvaren je s tržišta Njemačke za 17 posto, Poljske za 18 posto, Austrije za devet posto, SAD-a za 10 posto, Slovenije za pet i Češke za tri posto', kazala je.

Brnjac je dodala da su hoteli u usporedbi s istim periodom prošle godine ostvarili 15 posto veći promet, kampovi šest posto, a objekti u domaćinstvu tri posto. 'U segmentu čartera ostvareno je tri posto više dolazaka i sedam posto noćenja u odnosu na isto razdoblje lani te dva posto više dolazaka i noćenja u usporedbi s istim razdobljem 2019.', rekla je Brnjac.

Prema podacima HNB-a, u prva tri mjeseca prihodi od stranih turista iznosili su 682 milijuna eura, što je povećanje od 38 posto gledajući iste mjesece lani. 'Uprihođeno je 186 milijuna više', rekla je Brnjac.

'Od početka ove godine na dionicama autocesta HAC-a ostvaren je promet od preko 31 milijun vozila i naplaćena je cestarina u iznosu 187,6 milijuna eura. Povećanje je to u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 13 posto. Bina Istra je do 1. srpnja ostvarila 16 posto veći promet u usporedbi s istim razdobljem 2019. Jadrolinija također bilježi rast u prvih šest mjeseci, prevezeno je pet posto više putnika te 20 posto više vozila u usporedbi s 2019. godinom. U zračnim lukama Franjo Tuđman, Split, Zadar, Rijeka bilježi se 98 posto prometa u odnosu na isto razdoblje 2019., što nam jasno ukazuje na nastavak oporavka zračnog prometa nakon pandemije', spomenula je Brnjac i dodala da će Hrvatska u ljetnom redu letenja biti povezana sa 137 gradova, što je 10-ak više nego lani.

'I tijekom ove sezone u smjeru Rijeke, Splita i Ploča voze međunarodni sezonski vlakovi iz Češke, Slovačke, Austrije, Mađarske i BiH', dodala je.

Gledajući objekte koji su tražili ili dobili rješenje o kategorizaciji, može se govoriti o investicijama od najmanje 300 milijuna eura, poručuje.

'Pokazatelji prvih šest mjeseci govore o boljim rezultatima nego što je to bilo prethodnih, pa i pretpandemijskih godina. Strateški cilj ove Vlade je cjelogodišnji, ravnomjerno raspoređen turistički promet, a na temelju dosadašnjih pokazatelja s optimizmom očekujemo nastavak turističke godine', zaključila je Brnjac.