PORAZNO

Više od polovice Hrvata ne vjeruje pravosuđu

21.11.2013 u 17:44

Bionic
Reading

Više od polovice hrvatskih građana ne vjeruje nacionalnom pravosuđu, što je slučaj u još 15 članica EU-a, dok u 13 članica više od polovice stanovništva ima povjerenje u pravosuđe, pokazuju rezultati Eurobarometra, koje je objavila Europska komisija

Eurobarometer je za Opću upravu za pravosuđe Europske komisije obavio istraživanje u 28 zemalja članica u razdoblju od 30. rujna do 2. listopada. Telefonskom anketom obuhvaćeno je 26.581 građanin iz 28 članica iz svih socijalnih i demografskih skupina kako bi se dobila slika kako građani percipiraju pravosuđe i vladavinu prava na nacionalnoj i na europskoj razini.

Najviše povjerenja u svoje pravosuđe imaju Finci i Danci (po 85 posto anktetiranih), slijede Austrijanci (78 posto) Luksemburžani i Nijemci po 77 posto, Šveđani (76 posto). U Hrvatskoj je 37 posto ispitanih odgovorilo da je sklono vjerovati u domaće pravosuđe, 57 posto da nije, a 6 posto je odgovorilo da ne zna.

Najmanje povjerenja u vlastito pravosuđe imaju Slovenci (24 posto), Česi i Slovaci po 25 posto, Litavci (31 posto). Prosječno na razini EU-a, 53 ankteranih ima povjerenje u nacionalna pravosuđa.

Na pitanje mogu li svi građani ići na sud obraniti svoja prava, 40 posto ankteranih u Hrvatskoj odgovorilo je da se 'snažno slaže' s potvrdnim odgovorom, prosjek na razini EU-a je 41 posto, a 'prilično se slaže' njih 37 posto (U EU 36 posto). Samo 10 posto Hrvata 'snažno se slaže' da država djeluje u skladu sa zakonom (u EU-u 15 posto), 'prilično se slaže' 33 posto (EU 41 posto).

Na pitanje djeluju li javne vlasti nepristrano, 13 posto ispitanih u Hrvatskoj odgovorilo da se snažno slaže s pozitivnim odgovorom (u EU 11 posto), prilično se slaže 32 posto (EU 30 posto).

Kada je u pitanju neovisnost sudova i sudaca, 9 posto Hrvata (EU 10 posto) dalo je ocjeno 'vrlo dobro', a odgovor 'prilično dobro' dalo je 31 posto ankteranih (EU 44 posto).

Da je naš pravosudni sustav 'u potpunosti bolji' u usporedbi s drugim sustavima u EU-u smatra šest posto Hrvata, u EU je takvih 25 posto, a da je 'manje ili više isto' smatra 23 posto Hrvata (EU 28 posto).