Mađarska bi u petak trebala povući veto na otvaranje posljednja dva pregovaračka klastera u pristupnim pregovorima Ukrajine s Europskom unijom, doznaje Euronews od dvaju diplomatskih izvora. Time bi Kijevu, ali i Moldaviji, bio otvoren put prema pregovorima o svim područjima europskog zakonodavstva
Prema informacijama Euronewsa, Budimpešta bi svoje protivljenje trebala službeno povući na sastanku veleposlanika država članica Europske unije u petak, 20. studenoga. Promjenu stajališta najavio je i András Bíró-Nagy, državni tajnik za europske poslove u uredu mađarskog premijera, tijekom rasprave o proširenju EU-a uoči sastanka Vijeća za opće poslove u Bruxellesu.
Mađarska je godinama bila jedna od glavnih prepreka napretku Ukrajine prema članstvu u EU-u. Budimpešta je blokirala otvaranje pregovaračkih klastera, a zbog povezanosti pristupnih procesa dviju zemalja njezin veto usporavao je i Moldaviju.
Veliki zaokret nakon Orbánova odlaska
Promjena mađarske politike počela je nakon što je Péter Magyar preuzeo vlast od Viktora Orbána, koji je Mađarskom upravljao 16 godina. Pod Orbánovim vodstvom Budimpešta se snažno protivila ubrzavanju ukrajinskog pristupanja Europskoj uniji, a odnosi s Kijevom bili su obilježeni brojnim političkim sukobima.
Nova mađarska vlada postupno je počela uklanjati prepreke. Prvi pregovarački klaster otvoren je u lipnju, drugi u srpnju, a još dva u listopadu.
Time su Ukrajina i Moldavija ostvarile znatan napredak, no posljednja dva klastera ostala su blokirana zbog mađarskog protivljenja.
Dogovor o pravima mađarske manjine
Jedan od ključnih razloga promjene mađarskog stajališta bio je dogovor Budimpešte i Kijeva o pravima etničkih Mađara koji žive u zapadnoj Ukrajini. Dvije su zemlje u listopadu postigle sporazum, nakon čega je ukrajinski parlament usvojio odgovarajuće zakonske izmjene.
Mađarska je godinama tvrdila da ukrajinski propisi o obrazovanju i uporabi manjinskih jezika ograničavaju prava mađarske zajednice u Zakarpatju.
Nakon postizanja dogovora Budimpešta je pokazala spremnost na deblokadu pregovora, ali je još nekoliko tjedana odgađala odluku o posljednjim klasterima.
Prema Euronewsu, razlog je dijelom bio i unutarnjopolitički. Nakon godina izrazito kritičke retorike prema Ukrajini, nagla promjena stajališta predstavljala je politički osjetljiv potez za novu mađarsku vladu.
Magyar i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održali su prvi bilateralni sastanak 16. listopada, na marginama summita Europskog vijeća u Bruxellesu. Taj je susret označio dodatno poboljšanje odnosa dviju susjednih država.
Otvaraju se i najosjetljivija pitanja: Poljoprivreda i okoliš
Ako Mađarska službeno potvrdi povlačenje veta, Ukrajina i Moldavija moći će nastaviti postupak otvaranja svih šest pregovaračkih klastera. Preostala dva obuhvaćaju zelenu tranziciju i održivu povezanost te resurse, poljoprivredu i koheziju.
Upravo će poljoprivreda biti jedno od najosjetljivijih pitanja ukrajinskog pristupanja Europskoj uniji. Ukrajina je jedan od najvećih europskih proizvođača i izvoznika poljoprivrednih proizvoda, pa njezin eventualni ulazak u zajedničko europsko tržište izaziva zabrinutost u dijelu država članica.
Europska komisija razmatra posebna ograničenja pristupa europskim poljoprivrednim potporama i tržištu za određene ukrajinske proizvode, osobito zbog pritiska država poput Poljske i Francuske.
Ukrajinski premijer Sergij Korecki ranije je za Euronews poručio da Kijev ne može prihvatiti trajno isključivanje ukrajinskih poljoprivrednika s europskog tržišta. Naglasio je da eventualna ograničenja moraju biti privremena i razmjerna.
Povlačenje veta ne znači skori ulazak u EU
Iako bi mađarska odluka predstavljala velik politički pomak, ona ne znači da su Ukrajina i Moldavija završile pristupne pregovore. Otvaranje pregovaračkih klastera tek je početak usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravilima Europske unije.
Države kandidatkinje moraju provesti brojne reforme, među kojima su one povezane s pravosuđem, borbom protiv korupcije, javnom upravom, gospodarstvom i zaštitom okoliša. Pritom države članice EU-a tijekom procesa imaju više od stotinu mogućnosti blokiranja pojedinih koraka.
Prema informacijama Kyiv Independenta, nakon povlačenja mađarskog protivljenja preostaje još nekoliko formalnih koraka. Veleposlanici svih 27 država članica i potom nadležni ministri moraju usuglasiti zajedničko stajalište, a klasteri se službeno otvaraju na međuvladinoj konferenciji. Prema diplomatskim očekivanjima, posljednja dva klastera mogla bi biti otvorena u prosincu.