Europski parlament zakonodavno je tijelo Europske unije, a potječe iz Zajedničke skupštine Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ), koja je nastala 1952. godine. Od 1962. dobiva današnji naziv i prvi izbori za članove održavaju se 1979. godine. Parlament ima tri glavna područja rada, a to su zakonodavno, nadzorno i proračunsko.

Koje su ovlasti Europskog parlamenta?

Parlament mora odobriti sve ugovore o pristupanju novih država članica, kao i ugovore o pridruživanju. Taj postupak se primjenjuje i na međunarodne sporazume, zatim na ugovore kojima se ustanovljuje poseban institucionalni okvir ili uključuje izmjena nekog akta usvojenog postupkom suodlučivanja. Mora odobriti i akte u vezi s izbornim postupkom te ima pravo pokrenuti inicijativu za izmjenu ugovora i odlučuje treba li sazvati konvenciju na kojoj bi se pripremila buduća izmjena ugovora.

U slučaju da neka država članica krši temeljna načela Europske unije, Vijeće mora prvo dobiti pristanak Parlamenta ako želi iznijeti mišljenje da postoji stvarna opasnost i tek onda toj državi uputiti preporuke ili nametnuti sankcije.

Europski parlament, s Vijećem, izvršava zakonodavne i proračunske funkcije. Također, on izvršava funkcije političkog nadzora i savjetovanja onako kako je utvrđeno u ugovorima. Imenuje Komisiju i bira predsjednika Komisije te može predložiti izglasavanje nepovjerenja Komisiji, a za to je potrebna dvotrećinska većina danih glasova i većina glasova zastupnika u Parlamentu.

U skladu s Ugovorom, Parlament sam organizira svoj rad te donosi Poslovnik većinom glasova svojih zastupnika. Ako ugovorima nije drugačije određeno, Parlament donosi odluke većinom danih glasova. Odlučuje o dnevnom redu sjednica, koje prvenstveno obuhvaćaju usvajanje izvješća koja su pripremili odbori, pitanja za Komisiju i Vijeće te aktualne i žurne rasprave i izjave Predsjedništva. Sjednice odbora i plenarne sjednice otvorene su za javnost i prenose se putem interneta.

Tko čini Europski parlament?

Europski parlament sastoji se od predstavnika građana Unije. Njihov broj ne smije biti veći od sedam stotina i pedeset, ne računajući predsjednika. Zastupljenost građana je degresivno proporcionalna, a minimalni prag je šest članova iz svake države članice.

Nijednoj državi članici ne dodjeljuje se više od devedeset i šest mjesta. Europsko vijeće, na inicijativu Europskog parlamenta i uz njegovu suglasnost, jednoglasno usvaja odluku kojom se utvrđuje sastav Europskog parlamenta, poštujući načela iz prvog podstavka.

Koliko traje mandat članova Europskog parlamenta?

Mandat članova Europskog parlamenta traje pet godina, a biraju se slobodnim i tajnim glasovanjem na općim neposrednim izborima. To razdoblje započinje početkom prvog zasjedanja nakon svakih izbora. Početak prvog zasjedanja nakon izbora 2014. bio je u utorak 1. srpnja 2014.

Iako je zakonski određen broj zastupnika, ipak taj se broj 2013. godine privremeno povećao na 766 ulaskom Hrvatske u EU kako bi u Parlament ušlo 12 hrvatskih zastupnika. Sljedeće godine, kada su ponovno održani izbori, broj je smanjen na 751.

Kako se određuje raspodjela zastupničkih mjesta?

Raspodjela zastupničkih mjesta vrši se prema 'načelu degresivne proporcionalnosti', što znači da se ukupan broj zastupničkih mjesta raspodjeljuje po broju stanovnika u državama članicama, ali i da su se države članice s većim brojem stanovnika složile da budu podzastupljene kako bi se pojačala zastupljenost država članica s manjim brojem stanovnika.

Tako će se izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva osloboditi 73 mjesta i time smanjiti ukupni broj zastupnika sa 751 na 705, pa će se povećati broj mjesta za neke države.

Kako se bira predsjednik EP-a?

Predsjednik se bira među zastupnicima na mandat od dvije i pol godine te postoji mogućnost ponovnog izbora. Predsjednika može mijenjati jedan od 14 potpredsjednika. Njegova uloga je predstavljanje Parlamenta svijetu i drugim institucijama EU-a, zatim potpisivanje proračuna i zakonodavnih akata koje usvoji Parlament te nadgledanje rasprava na plenarnoj sjednici. Aktualni predsjednik je Talijan Antonio Tajani, koji je preuzeo tu dužnost 2017., a član je Kluba zastupnika Europske pučke stranke.

Koje europske stranke postoje?

Trenutno postoji 13 stranaka, a to su Europska pučka stranka (EPP), Stranka europskih socijalista (PSE), Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE), Europska stranka zelenih (Verts), Savez europskih konzervativaca i reformista (ACRE), Stranka europske ljevice (PGE), Europljani ujedinjeni za demokraciju (EUD), Europska demokratska stranka (PDE), Europski slobodni savez (ALE), Europski savez za slobodu (AEL), Savez europskih nacionalnih pokreta (AEMN), Europski kršćanski politički pokret (ECPM) i Savez za izravnu demokraciju u Europi (ADDE).

Gdje se nalazi sjedište Europskog parlamenta?

Sjedište Parlamenta je u Strasbourgu, gdje bi se trebalo održavati 12 mjesečnih sjednica, uključujući sjednicu na kojoj se odlučuje o godišnjem proračunu EU-a. Dodatne sjednice bi se trebale održavati u Bruxellesu, kao i sastanci plenarnih odbora, a tajništvo Parlamenta i njegovi potporni odjeli trebali bi ostati u Luksemburgu.

Tako je odlučeno na Europskom vijeću u Edinburghu 11. i 12. prosinca 1992. godine, kada su vlade država članica postigle sporazum o sjedištima institucija EU-a.

Kako se države članice dijele na izborne jedinice?

Na europskim izborima većina država članica funkcionira kao jedinstvena izborna jedinica. No državni teritorij pet država članica, Belgija, Francuska, Irska, Italija i Ujedinjena Kraljevina, podijeljen je na više regionalnih izbornih jedinica.

Izborne jedinice podijeljene samo za administrativne potrebe ili raspodjelu unutar stranačkih lista postoje u Nizozemskoj (19), Njemačkoj (16, odnosi se samo na CDU/CSU) i Poljskoj (13).

Tko se može kandidirati?

Kandidatura ovisi od države do države, pa se tako u Češkoj, Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Nizozemskoj i Švedskoj mogu kandidirati samo političke stranke i organizacije. U svim drugim državama članicama za kandidaturu je potrebno prikupiti određeni broj potpisa ili je mora podržati određeni broj glasača, dok je u nekim slučajevima potreban i novčani polog.

Nijedna osoba ne može biti kandidat na istim izborima u više od jedne države članice, a minimalna dob za kandidaturu na izborima u većini je država članica navršenih 18 godina, dok su iznimke Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Irska, Latvija, Litva, Poljska i Slovačka, u kojima je minimalna dob 21, Rumunjska s 23 te Italija i Grčka s 25 godina.

Tko ima pravo glasovanja na izborima?

Pravo glasovanja imaju osobe s minimalno 18 godina u svim državama članicama, osim u Austriji, u kojoj je minimalna dob navršenih 16 godina.

Glasovanje je obvezno u četirima državama članicama, Belgiji, Luksemburgu, Cipru i Grčkoj, a obveza se odnosi na državljane te na osobe koje nisu državljani, ali imaju prijavljeno boravište u tim državama.

Kako mogu glasovati građani koji se u vrijeme izbora nalaze u drugoj državi?

Prema zakonu UFEU, svaki građanin Unije koji boravi u nekoj državi članici čiji nije državljanin ima u toj državi članici aktivno i pasivno biračko pravo na izborima za Europski parlament. Belgija i Grčka daju pravo glasa samo onim državljanima koji žive u nekoj od ostalih država članica EU-a, dok Danska i Italija ograničavaju na određene kategorije pravo glasa svojim državljanima koji žive u trećim zemljama.

U Njemačkoj se pravo glasovanja na izborima za Europski parlament daje državljanima koji su se u drugu članicu EU-a preselili najmanje tri mjeseca ranije, pod uvjetom da su upisani u registar birača Njemačke. U Bugarskoj, Irskoj i Slovačkoj pravo glasa imaju samo građani EU-a koji ujedno imaju boravište u tim državama.

Mogu li birači koji se nalaze izvan svoje matične države ponovno glasovati u svojoj zemlji?

Ne mogu. Svaka država članica mora obavijestiti ostale članice o tome koji su njihovi državljani upisani u popis birača i koji se kandidiraju.

Kako se određuju datumi održavanja izbora?

Izbori za Europski parlament održavaju se u istom razdoblju koje započinje u četvrtak ujutro i završava u nedjelju istog tjedna, dok točan dan i vrijeme izbora određuje svaka država članica pojedinačno. Tako su svi izbori od 1979. godine, kada su bili prvi izbori, održani u istom razdoblju posljednje godine petogodišnjeg razdoblja.

Do promjene je došlo 2014. godine, kad su izbori pomaknuti za tjedan dana ranije kako bi se izbjeglo preklapanje s blagdanom Duhova, pa su izbori održani od 22. do 25. svibnja. Prema tome, izbori bi se trebali održati od 23. do 26. svibnja.

Postoji li preferencijalno glasovanje?

U većini država članica birači imaju mogućnost mijenjanja redoslijeda kandidata na listi, a preferencijalnog glasovanja nema u Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj, Portugalu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Estoniji, Mađarskoj i Rumunjskoj.

U Luksemburgu glasači mogu glasovati čak i za kandidate s različitih lista, a u Švedskoj glasači mogu također dodavati imena na listu ili ih uklanjati s nje. Na Malti, u Irskoj i Sjevernoj Irskoj birači odabiru kandidate prema redoslijedu prioriteta, odnosno sustavu pojedinačnog prenosivog glasa.

U kojim slučajevima prestaje mandat zastupnika prije isteka vremena?

Članu Europskog parlamenta prestaje mandat prije isteka vremena ako podnese ostavku, ako za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja se prema odredbama ovoga zakona smatra nespojivom, ako mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, ako je pravomoćnom sudbenom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci te smrću.

Može li zastupnik u Parlamentu obnašati i druge dužnosti?

Zastupnik u Parlamentu ne može obnašati druge dužnosti jer je mandat zastupnika u Europskom parlamentu nespojiv s mandatom člana vlade države članice, člana Komisije, suca, nezavisnog odvjetnika ili tajnika Suda Europske unije, člana Revizorskog suda, člana Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, člana odbora ili drugih tijela osnovanih u skladu s ugovorima u svrhu upravljanja sredstvima Unije ili izvršavanja stalne izravne upravne zadaće, člana Odbora direktora, Upravnog odbora ili osoblja Europske investicijske banke i aktivnog dužnosnika ili službenika institucija Europske unije ili povezanih specijaliziranih tijela, člana Odbora regija, člana Odbora direktora Europske središnje banke, ombudsmana Europske unije i zastupnika nacionalnog parlamenta.

Tko može biti izabran za zastupnika iz Hrvatske?

Za člana u Europski parlament može biti biran hrvatski državljanin koji ima biračko pravo. Također, mogu biti birani državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima.

Tko ima pravo predlaganja stranačkih lista u Hrvatskoj?

Pravo predlaganja stranačkih lista za izbor članova u Europski parlament imaju sve političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan objave odluke o raspisivanju izbora u Narodnim novinama. Listu za izbor članova u Europski parlament može samostalno predložiti jedna politička stranka te dvije ili više političkih stranaka (koalicijska lista).

Političke stranke samostalno utvrđuju svoje stranačke liste i redoslijed na njima istaknutih kandidata, na način predviđen statutom političke stranke, odnosno u skladu s posebnim statutarnim odlukama.

Tko ostvaruje pravo na ulazak u Europski parlament na izborima?

Pravo na sudjelovanje u diobi za člana Europskog parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje pet posto danih glasova birača. Preferirani glasovi za pojedine kandidate uvažavaju se ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje deset posto glasova koje je osvojila pojedina lista.

Izabrani su oni kandidati sa svake liste kandidata koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobiju isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata.

Može li hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu obnašati druge dužnosti u Hrvatskoj?

Ne, osobama koje su odabrane za člana Europskog parlamenta prestaje funkcija koju su obnašali do početka mandata.

Kome se dostavljaju kandidacijske liste?

Kandidacijske liste se dostavljaju Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije 14 dana od dana raspisivanja izbora. U roku od 48 sati od isteka vremena za predaju lista DIP utvrđuje njihovu pravovaljanost i objavljuje zbirnu listu svih pravovaljano predloženih lista te imena i prezimena kandidata.

Mogu li strani državljani glasovati u Hrvatskoj?

Državljani druge države članice EU-a koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Hrvatskoj mogu glasovati pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane prema Zakonu o strancima. Kako bi mogli ostvariti to pravo, moraju podnijeti zahtjev nadležnom tijelu koje vodi popis birača najkasnije 30 dana prije dana izbora.

Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj glasuju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Hrvatske.

Gdje glasuju birači s prebivalištem u Hrvatskoj kada se u vrijeme izbora nalaze izvan granica RH?

Birači koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, a na dan izbora zateknu se izvan granica, glasuju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske, uz prethodnu registraciju ili potvrdu radi glasovanja izvan mjesta prebivališta.

Koliko su iznosili troškovi zadnjih izbora?

Za izbore održane 25. svibnja 2014. godine iz državnog proračuna izdvojeno je ukupno 1,5 milijuna kuna. Sredstva za pokriće troškova izbora osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, a njima raspolaže Državno izborno povjerenstvo.