okrugli stol

Veliki broj radnika prima plaće koje onemogućuju dostojan život

  • Autor: V. B./Hina
  • Zadnja izmjena 10.06.2021 16:15
  • Objavljeno 10.06.2021 u 16:15
tportal

Izvor: EPA / Autor: MICHAEL REYNOLDS

Veliki broj radnika prima plaće koje su po svome iznosu daleko ispod onoga što se može smatrati dohotkom koji bi omogućio dostojanstven život a dostojanstvena plaća se niti ne spominje u ozbiljnim političkim razgovorima, upozoreno je u četvrtak na okruglom stolu Novog sindikata

Okrugli stol na temu "Europe Floor Wage - dostojanstvena plaća je moguća" održan je u prostorijama Matice hrvatskih sindikata i uz potporu Zaklade Friedrich Ebert.

"Po našem izračunu Clean Clothes kampanje (kampanja "Čiste odjeće") i metodologiji dostojanstvena plaća iznosi 10,400 kuna neto", rekao je predsjednik Novog sindikata Mario Iveković. Upozorio je i kako je današnja minimalna plaća u zemlji vrlo daleko od dostojanstva iako ju je aktualna Vlada značajno povećala u odnosu na bivše.

Iveković je kazao i da se do sada u nekim ozbiljnim političkim razgovorima dostojanstvena plaća niti ne spominje, a ona bi trebala postati kriterij jer želimo doseći nešto na što smo se obvezali našim Ustavom i međunarodnim ugovorima.

"Kod nas se olako prihvaća da mi nešto imamo u Ustavu i nekakvom zakonu. Koga briga što imamo ustavno pravo. Imamo pravo, ali kako ga doseći", rekao je. 

Ističući kako je pitanje dostojanstvene plaće duboko ekonomsko pitanje, ekonomist Ljubo Jurčić rekao je kako ono polazi od raspodjele nacionalnog dohotka ili raspodjele vrijednosti koje se stvara u proizvodnji. "To je, s jedne strane, uvijek borba između kapitalista i profita, radnika i države koja uzima poreze za javna dobra. S druge strane, plaća čini i potražnju koja pokreće proizvodnju", kazao je. Upozorio je i kako u sukobu između profita i plaća u zadnje vrijeme pobjeđuje profit na način da proizvodnja raste a udio plaća u proizvodnji pada, čime se smanjuje status i kvaliteta života radnika.

Tima se, međutim, smanjuje i mogućnost za dugoročno održivi razvoj. "Dugoročno održivi razvoj nije samo očuvanje prirode, nego je zapravo i  ravnomjerna raspodjela nacionalnog dohotka. Nedostojanstvena plaća čini tu raspodjelu nepravičnom a dostojanstvena plaća drži taj razvoj dugoročno održivim", poručio je Jurčić. 

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter rekla je da su u njihovu radu pritužbe iz područja rada, radnih uvjeta i zapošljavanja dugi niz godina brojčano najzastupljenije.

Pritužbe iz područja rada prošle su godine bile po brojnosti odmah iza pritužbi na zdravstvo i zdravstvenu zaštitu na što je utjecala pandemija koronavirusa. Slabo imovno stanje radnika koji ne primaju plaću dovoljnu za dostojanstven život samo po sebi povećava rizik od diskriminatornog postupanja u različitim drugim područjima života.

"Hrvatska je jedna od rijetkih država koja ima u zakonu imovno stanje kao diskriminacijsku osnovu", kazala je. Upozorila je i da su radnici najslabije plaćeni u sektorima tekstilne i prerađivačke industrije, trgovine i građevinarstva te su to uglavnom žene, slabije obrazovane osobe i često osobe iz ruralnih krajeva. Navela je i po podacima Državnog inspektorata u 2020. godini, poslodavci za 1689 radnika nisu isplatili niti minimalnu plaću. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!