Velika napetost vlada između pristaša svrgnutog predsjednika Mohameda Mursija i snaga reda. U džamiji u Kairu nalazi se veći broj prosvjednika i tijela žrtava vojnopolicijske intervencije, dok su snage reda raspoređene oko džamije i pregovaraju o odlasku islamista iz objekta.

Ministarstvo unutarnjih poslova je priopćilo da je uhićeno oko 1.000 "elemenata" Muslimanskog bratstva, optužujući pripadnike Mursijeva pokreta za djela "terorizma" tijekom sukoba. Od srijede, kada su snage reda krenule u obračun s islamističkim prosvjednicima, ubijeno je oko 700 ljudi.

Muslimansko bratstvo, koje je vladalo Egiptom godinu dana sve do vojnog udara 3. srpnja i uhićenja Mursija, pozvalo je svoje pristaše ponovo na ulice kako bi osudili vojno preuzimanje vlasti i represiju nad pristašama prvog demokratski izabranog predsjednika.

"Naše odbijanje vojnog udara je postala islamska, nacionalna i etička obveza koju ne možemo napustiti", priopćilo je Bratstvo, optuživši vojsku za zavjeru protiv Mursija kako bi ponovno vratila moć.

Mnoge zapadne zemlje su osudile krvoproliće i pozvale snage reda na suzdržanost, uključujući i SAD, no Saudijska Arabija je u petak stala na stranu vojnih vlasti i optužila Bratstvo za destabiliziranje Egipta.

Diljem Egipta su nakon poziva Bratstva u petak na "Dan gnjeva" zbog brutalnosti vojske buknuli prosvjedi, a najviše poginulih je bilo u Kairu, oko 50, i Aleksandriji, gdje je poginulo više od 20 ljudi. Bratstvo je odgovorilo pozivom na cjelotjedne prosvjede.

"Nećemo napustiti trgove. Nikada nas neće utišati u traženju naših prava", kazao je Abdulah Abdul Fatah iz Kaira koji nije glasao za Muslimansko bratstvo, ali, kako ističe, "ovdje smo zbog naše braće koja su poginula".

Privremene vlasti, koje je ustoličila vojska, odbijaju se povući i dale su zeleno svjetlo vojsci i policiji da protiv prosvjednika koristi bojevo streljivo i obrani državne institucije.

Muslimansko bratstvo se optužuje za nerpeljivost prema kršćanima koji čine 10 posto stanovništva Egipta koje broji 84 milijuna ljudi. Koptska crkva je priopćila da izražava "snažnu potporu vojsci i policiji", no Bratstvo opovrgava krivnju za napade na crkve i tvrdi da su im to "smjestile" snage reda. Također ističe da je i dalje čvrsto privrženo nenasilju.

Na vidiku se, međutim, ne nazire kompromis, ocjenjuje Reuters, a najmnogoljudnija arapska država, predvodnik regije u mnogim događanjima i promjenama, u ovom je trenutlu izrazito polarizirana i gnjevna.